Razlika između izmjena na stranici "Juraj V Zrinski"

Dodano 16 bajtova ,  prije 5 godina
nema sažetka izmjene
m (+{{Nedostaju izvori}})
Grof Juraj V Zrinski bio je unuk poznatog vojskovođe [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], sigetskog heroja koji je poginuo 1566. godine braneći mađarsku tvrđavu Siget od napada Osmanlija. Otac mu je bio [[Juraj IV Zrinski]], glavni hrvatsko-ugarski kraljevski rizničar (koji je godine 1574. u Međimurju dao štampati poznatu knjigu "Decretum tripartitum"), a majka grofica Sofija Zrinski rođ. Stubenberg.
 
Juraj Zrinski postao je [[Hrvatska|hrvatski]] [[ban]] godine [[1622]]. i nosio je tu titulu do svoje smrti [[1626]]. Iako u ranoj mladosti odgojen u protestantskoj (luteranskoj) religiji, on je kasnije prešao na katoličanstvo, te protjerao protestantske propovjednike, obnovivši katoličke župe. Najviše je boravio u [[Ozalj|Ozlju]], mjestu u blizini [[Karlovac|Karlovca]], a od 1625. godine trajno je preselio na svoj posjed u [[Međimurska županija|Međimurju]], u utvrđeni dvorac [[Čakovec]]. U svoje vrijeme bio je poznat kao hrabar i neustrašiv ratnik, ali i po tome što je bio nadmen i imao britak jezik. Osobito se proslavio u bitki s Turcima kod Palanke.
 
Bio je oženjen groficom Magdalenom Széchy i imao dva sina, [[Petar Zrinski|Petra]] i [[Nikola Zrinski|Nikolu]], koji su kasnije postali istaknuti hrvatski banovi i obojica umrli nasilnom smrću, cijeli se život boreći za Hrvatsku.
 
Godine 1626. Juraj Zrinski je učestvovao sa svojom vojnom jedinicom u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]]. Za vrijeme boravka u vojnom logoru u tadašnjem Požunu (a danas je to glavni grad Slovačke [[Bratislava]]), došlo je do verbalnih nesuglasica između njega i austrijskog carskog generala Albrechta von Wallensteina, a nakon toga Zrinski je iznenada umro. Neki historijski izvori govore da je bio otrovan. Pokopan je u porodičnoj grobnici Zrinskih u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, lokalitetu nedaleko od Čakovca.
{{Commonscat}}
 
78.848

izmjena