Razlika između izmjena na stranici "Kladistika"

Dodan 71 bajt ,  prije 6 godina
((review)-Dopuna)
<ref>Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science, Oxford, ISBN 978-0-632-05637-8.</ref>
==Metodologija==
[[File:Monophyly, paraphyly, polyphyly.png|thumb|400px|right|Kladogram [[primat]]a prikazuje monofiletske taksone:<br>Monofiletski majmunitaksoni iličovjekolikih majmuna ([[Anthropoidea]] (ćuto- žuto),<br> parafiletskiParafiletski taksontaksoni polumajmuna (polumajmuni, plavo uključujući i crvenu mrlju) i polifiletski takson<br>Polifiletski taksoni (noćni primati – [[lori]] i [[avetnjaci|tarzijusi]] - crveno)]]
 
Kladistički metod tumači svaki stadij transformacije zajedničkih karaktera taksona (ili drugih terminala), kao potencijalnih dokaza za grupiranje. Ishod kladističke analize je [[kladogram]] - dijagram u obliku [[dendrogram]]a, koji predstavlja najbolju hipotezu [[filogeneza|filogenetskih ]] odnosa. Klasični kladogrami uglavnom ostvareni na temelju morfoloških oznaka i izvornog izračunavanja. Za filogenetske analize, danas se koriste podaci koji se dobiju sekvenciranjem [[DNK]] i [[filogenetika|filogenetičkih]] proračuna, kao i kriterije koji su napušteni od mnogih filogenetičara, koji primjenjuju "sofisticiranije", ali manje evolucijski podobnije modele stadija transformacije karaktera.
 
Svaki kladogram se temelji na određenom skupu analiziranih podataka, određenim metodom. Skupovi se sastoje od [[molekula|molekulskih]], [[morfologija|morfoloških]], [[Etologija | etholoških]] i/ili drugih oznaka i lista operativnih taksonomskih jedinica, koje može biti [[gen]]i, [[jedinka|individue]], [[populacija|populacije]], [[vrsta|vrste]] ili veći [[takson]]i , za koje se pretpostavlja da su monofiletski i zbog toga, svi zajedno, formiraju jednu veliku granu. Obrasce grananja unutar velikih stubova definira [[filogeneza|filogenetska]] analiza. Različiti skupovi podataka i različiti metodi, a da ne spominjemo kršenja navedenih pretpostavki, često rezultiraju različitim kladogramima. Samo naučno istraživanje može pokazati koji od prijedloga ima veće šanse da bude u pravu.
 
Do nedavno, na primjer, generalno prihvaćen kladogram kao precizan kladogram reprezentacije predaka je opis odnosa između [[kornjača]], [[gušter]]a, [[krokodili|krokodila]]gušteri i [[ptica]]:
|{{clade
|label1=[[Kornjača|Testudines]]&nbsp;&nbsp;
|1=[[turtleKornjača|Kornjače]]s
|label2=[[Diapsid]]a&nbsp;&nbsp;&nbsp;{{font|size=150%|color=OrangeRed|text=♦}}
|2={{clade
|{{clade
|label1=[[Lepidosauria]]&nbsp;&nbsp;
|1=[[lizardGušter]]si
|label2={{color|white|Lepidosauria}}
|2={{clade
|label1=[[Kornjača|Testudines]]&nbsp;&nbsp;
|1=[[turtleKornjača|Kornjače]]s
|label2=[[Archosaur]]ia&nbsp;&nbsp;
|2={{clade
</center>
 
Ako je ovagornja hipoteza filogenetski j ispravna, onda posljednji zajednički predak kornjača i ptica, na nekim preglednicima, živjeli ranije nego prošli zajednički predak guštera i ptica, u blizini. Većina molekulskih dokaza, međutim, izvodi kladograme češće u priloženom obliku.
 
Ako je todonji tačnoprikaz tačan, onda je posljednje zajednički predak [[kornjača] i [[ptica]] živio kasnije nego prošli zajednički predak guštera i ptica. S obzirom na to da kladogrami pružaju konkurentna viđenja stvarnih događajima, najviše jedan od njih je ispravan.
 
Kladogramu na desnoj strani gore, predstavlja trenutno univerzalno prihvaćene hipotezu da su svi [[primat]]i, uključujući [[Strepsirrhini | strepsirine]] poput [[lemuri|lemura]] i [[Lorilori]]ja, imali zajedničkog pretka svih, čiji su potomci bili primati i tako formirali svoju granu; ime primati se stoga prepoznaje za ovaj kladus. U okviru primata, svi [[antropoid]]i (repati i bezrepi majmuni i ljudi) su imali zajedničkog pretka svih čiji su potomci antropoidi, tako da oni formiraju kladus zvani [[Anthropoidea]]. "Polumajmuni", s druge strane, čine parafiletski takson. Ime ''Prosimii'' se više obično i ne koristi u [[filogeneza|filogenetskoj nomenklaturi]], koja imenuje samo odgovarajuću granu, jet su polumajmuni podijeljeni između grana [[Strepsirrhini | Strepsirhini]] i [[Haplorhini]], gdje potonji sadrži [[Avetnjaci|Tarsiiformes]] i [[Anthropoidea]].<ref>Benton M. J. (2005): Vertebrate palaeontology. Blackwell, ISBN 978-0-632-05637-8.</ref>
 
Kladogramu na desnoj strani predstavlja trenutno univerzalno prihvaćene hipotezu da su svi [[primat]]i, uključujući [[Strepsirrhini | strepsirine]] poput [[lemuri|lemura]] i [[Lori]]ja, imali zajedničkog pretka svih, čiji su potomci bili primati i tako formirali svoju granu; ime primati se stoga prepoznaje za ovaj kladus. U okviru primata, svi [[antropoid]]i (repati i bezrepi majmuni i ljudi) su imali zajedničkog pretka svih čiji su potomci antropoidi, tako da oni formiraju kladus zvani [[Anthropoidea]]. "Polumajmuni", s druge strane, čine parafiletski takson. Ime ''Prosimii'' se više obično i ne koristi u [[filogeneza|filogenetskoj nomenklaturi]], koja imenuje samo odgovarajuću granu, jet su polumajmuni podijeljeni između grana [[Strepsirrhini | Strepsirhini]] i [[Haplorhini]], gdje potonji sadrži [[Avetnjaci|Tarsiiformes]] i [[Anthropoidea]].<ref>Benton M. J. (2005): Vertebrate palaeontology. Blackwell, ISBN 978-0-632-05637-8.</ref>
==Reference==
{{reference}}
23.119

izmjena