Kladistika

Kladistika (grč. κλαδος - klados = grana) je biološka disciplina koja određivanje veze I odnose između pojedinih taksonomskih kategorija organizama na bazi izvedenih sličnosti. Ona je danas najprominentnija od nekoliko pristupa filogenetske biosistematike jer uvažava evolucijske odnose živih bića.

Kladistička analiza je osnova za veliki broj pristupa biološkoj klasifikacijii, koji pokušavaju da što vjerodostojnije grupiraju posmatrane kategorije živih bića grupišu na osnovu njihove evolucijske srodnosti. Nasuprot kladistici, fenetika to čini na osnovu njihove sveukupne sličnosti, a neki klasičniji pristupi se zasnivaju na pojedinim ključnim obilježjima . Osnivačem kladistike se smatra Vili Henig (1913.-1976.).

Primjer kladograma

Za prikazivanje i raznorodnih veza I odnose među posmatranim kategorijama, kreiraju se drvodimenzionalni dijagrami (zvani kladogrami), a na temelju širokog spektra informacija, od genetičkih do morfološko-anatomskih. Na kladogramu, su predstavljeni na krajevima grana (nalik na lišće), a svaki čvor između njih bi trebalo da bude dihotomni čvor (iz njega izlaze dvije grane). Dva taksona na granama iz istog čvora nazivaju se sestrinskim taksonima, ili sestrinskim grupama. Svako poddrvo, bez obzira da li sadrži jednu ili na stotine taksona grupa, naziva se kladus. Informativan kladogram sadrži sve grupe koje imaju zajedničkog pretka unutar jednog kladusa. Svaki kladus je definiran setom obilježja koja posjeduju njegovi članovi, a ne pojavljuju se izvan njega u grupama koje su izvedene iz iste presačke kategorije. Ove identifikacijske osobenosti kladusa nazivaju se sinapomorfije, ili sinapomorfna obilježja (od grčkih prefiksa: συν - syn = zajedničko + απο - apo = na, od + μορφη - morphon = oblik, što označava zajedničku i izvedenu osobinu). Na primjer, tvrda prednja krila su sinapomorfna osobina insekata reda Coleoptera (tvrdokrilaca).