Verzija na dan 28 maj 2015 u 09:18 uredi Yahadzija (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.119 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 28 maj 2015 u 10:47 uredi poništi Yahadzija (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.119 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Bioloska klasifikacija.jpg\|mini\|desno\|200px\|[[Taksonomija\|Taksonomska]] hijerarhija živih bića]] [[Datoteka:Phylogenetic tree.svg\|mini\|desno\|300px\|[[Filogenetika\|Filogenetičko]] drvo života]] '''Takson''' (iz: '''[[taksonomija]]) – u [[biologija\|biologiji]] – je skup jedne ili više [[populacija]] [[organizam]]a ili grupa od kojih [[taksonomija\|taksonomi]] formiraju jedinicu određenog ranga. Termin '''taksonomija''', a time i '''takson''', izvedeni su iz [[grčki jezik\|grčke riječi]] άττειν - ''tatein'' = redanje, uređivanje. Iako to nije ~~potrebno,~~nužno (jer je klasifikacija obično poznata po određenom imenu), posmatranom taksonu se, uz ~~daje~~naziv, daje poseban rang , pogotovo ako i kada se ~~prihvati~~prihvata ili se zasniva. Za taksonome, međutim, nije neuobičajeno da ostanu u sukobu nad onim što pripada klasifikaciji i kriterijima za raspoređivanje određenih grupa. Ako se taksonu daje formalno [[naučno ime]] , njegova upotreba se tada temelji na jednom od kodova nomenklature, koji propisuju koje je naučno ime ispravno za određenu grupu. Iako mu je prethodila [[Carolus Linnaeus\|Linnaeusova]] ''Systema Naturae'' (10. izdanje, [[1758]].) i neobjavljeni rad Bernarda i Antoine Laurent de Jussieu, pojam jedinica "prirodnog sistema", zasnovan na biološkoj klasifikaciji je prvi put bio široko dostupan za objavljivanju u [[1805]]. Bilo je u uvodu u trećeg izdanja [[Jean-Baptiste Lamarck]]ove ''Flore Françoise'', u [[Augustin Pyramus de Candolle\|Augustin Pyramus de Candolleovoj]] knjizi ''Principes élémentaires de botanique'', gdje je izložen sistem za "prirodnu klasifikaciju" biljaka. Od tada, sistematičari su nastojali da se izgradi precizna klasifikacija koja obuhvata [[bioraznolikost\|raznolikost života]]. Danas se obično uzima da je "dobar" ili "koristan" onaj takson koji odražava [[evolucija\|evolucijske]] veze odnose. Line 16 ⟶ 21: Prefiks se koristi da se označi rangiranje manjeg značaja. Prefiks ''super'' ili ''nad'' ukazuje čin iznad, a prefiks ''sub'' ili ''pod'' ukazuje na rang ispod. U zoologiji prefiks infrastrukture pokazuje da je čin ispod pod. Na primjer, među dodatnim rangovima klase su ''superklasa'', ''podklasa'' i ''infraklasa''. Pozicija je relativna i ograničene na određene sistematske sheme. Na primjer, jetrenjače su, u različitim sistemima klasifikacije, grupirane kao porodica, red, razred ili koljemo (''phylum''). Pristalice kladistike osporavaju upotrebu uskog skupa rangova. Na primjer, u okviru [[životinja]], koriste samo 10 tradicionalnih rangova (regulirano IKZN) i životinjskih tipova (obično najviši čin u relevantnim taksonomskim radovima) često ne mogu adekvatno predstaviti evolucijsku historiju, kako postaje poznato sve više [[filogeneza\|filognetskih]] loza. Osim toga, rang klasa dusta često nije evolucijska već fenetska ili parafiletska grupa i za razliku od onih hijerarhijskih rangova(razine roda, porodice i vrste po IKZN), obično se ne može napraviti monofiletski položaj pripadajućih taksona. To je dovelo do filogenetske taksonomije i tekućeg razvojaFilokoda (''PhyloCode''), koji je predložen kao nova alternativa za zamijenu Lineovske klasifikacije i upravljaju primjenoe imena kladusa. Mnogi kladisti ne vide potrebu da se odstupi od tradicionalne nomenklature kako određuje IKZN, IKBN, itd.

Razlika između verzija stranice "Takson"