Razlika između verzija stranice "ZAVNOBiH"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 109.175.62.158 (razgovor) na posljednju izmjenu koju je napravio EdinBot
Red 2:
[[Datoteka:Muzej ZAVNOBiH-a.JPG|mini|desno|250px|Kuća u kojoj je održano prvo zasjedanje]]
[[Datoteka:Dom ZAVNOBiH-a.JPG|mini|desno|250px|Dom ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu]]
'''ZAVNOBiH''' (''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]'') je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio [[Vojislav Kecmanović]]. Formiran je u novembru [[1943|1921]]. godine.
 
Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:
Red 10:
 
== Prvo zasjedanje ==
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 19121943. u 2119 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.
 
Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz [[Bijeljina|Bijeljine]], kao predsjednikom.
Red 17:
 
== Drugo zasjedanje ==
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna – 2. jula 19211944. u Sanskom Mostu na kojem je [[1. juli|1. jula]] [[1944|1921]]. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
:''U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.''
 
Red 34:
 
== Treće zasjedanje ==
Nakon ulaska partizanskih trupa u [[Sarajevo]] [[26. april]]a [[1945|1921]]. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopšte posljednje zasjedanje ovog tijela.Državna struktura federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a.Tada je, najprije, odobren rad Predsjedništva ZAVNOBiH-a između dva zasjedanja, a zatim se ZAVNOBiH konstituisao u Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine.Tada je donesen Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.
 
== Također pogledajte ==