[[File:Australian painted lady feeding closeup.jpg|thumb|Jedan australijski [[leptir]] koji se hrani cvijetnim kektarom]]
'''Nektar''' je [[šećer]]om bogata tekućina proizvedena u [[biljka|biljnim]] [[žlijezda]]ma zvanim '''nektarije''' ili '''mednice''', bilo u [[cvijet]]u kojim privlači životinjske [[oprašivivanje|oprašivače]] ili u '''vancvijetnevancvijetnim nektarijenektarijama'''. Izvor su nutrijenata za životinje [[Mutualizam| mutualiste]], što zauzvrat pružaju [[biljka]]ma indirektnu odbranu od [[herbivor]]a, tj. antiherbivornu zaštitu. Općenito, dugotrajni nektarski [[oprašivač]]i uključuju [[pčela|pčele]], [[leptir]]e i [[moljac|moljce]], [[kolibri]]je i voćno-cvijetne [[šišmiš]]e. Netar ima važnu ulogu u ekonomiji prikupljane hrane i ukupne evolucije nektarojedih [[vrsta]]. Na primjer, nektar i njegova svojstva su odgovorni za diferencijalnu evoluciju afričke medonosne pčele ''Apis m. scutellata '' i [[pčela|zapadne pčele]].<ref>Rodriguez-Arce, A.L. and Diaz, N. (1992) The stability of beta-carotene in mango nectar. J. Agric. Univ. P.R. Rio Piedras, P.R.76:101–102.</ref><ref>Carter C., Graham R., Thornburg R. W. (1999): Nectarin I is a novel, soluble germin-like protein expressed in the nectar of Nicotiana sp. Plant Mol. Biol. 41:207–216.</ref><ref>Peumans W. J. et al. (1997): Lectin and alliinase are the predominant proteins in nectar from leek (Allium porrum L.) flowers. Planta 201:298–302.</ref><ref>Ecroyd C. E. et al. (1995): Volatile constituents of Dactylanthus taylorii flower nectar in relation to flower pollination and browsing by animals. Phytochemistry 40:1387–1389.</ref><ref>Esau K. (1977): Anatomy of seed plants. John Wiley & Sons, New York.</ref><ref> Ferreres F. et al. (1996): Floral nectar phenolics as biochemical markers for the botanical origin of heather honey. Zeitschrift fur Lebensmittel Untersuchung und Forschung. 202:40–44.</ref>
Nektar je ekološki važan izvor [[šećer]]a za [[med]]. Također je koristan i u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hortikultura|hortikulturi]], jer se odrasli nekih predatorskih insekata hrane nektarom. Na primjer, vrste socijalne ose ''(Apoica flavissima)'' preferiraju nektar kao primarni izvor hrane. S druge strane, ova osa onda lovi insekte, poljoprivredne štetočinštetočine, kao hranu za svoje mlade. Primjer suosesu ose ([[rod]]a ''Ammophila'' (porodica ''Sphecidae''). Također love i za usjeve destruktivne gusjenice.
Nektarski sekret povećava izglede cvijeta za posjetu oprašivača. Nakon oprašivanja, nektar se u biljci često reapsorbira.
