Razlika između verzija stranice "Nektar"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
[[File:Nectar.jpg|thumb|Nektar kamelije]]
[[File:Australian painted lady feeding closeup.jpg|thumb|Jedan australijski [[leptir]] koji se hrani cvijetnim kektarom]]
'''Nektar''' je [[šećer]]om bogata tekućina proizvedena u [[biljka|biljnim]]
Nektar je ekološki važan izvor [[šećer]]a za [[med]]. Također je koristan i u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hortikultura|hortikulturi]], jer se odrasli nekih predatorskih insekata hrane nektarom. Na primjer, vrste socijalne ose ''(Apoica flavissima)'' preferiraju nektar kao primarni izvor hrane. S druge strane, ova osa onda lovi insekte, poljoprivredne štetočin, kao hranu za svoje mlade. Primjer suose ([[rod]]a ''Ammophila'' (porodica ''Sphecidae'). Također love i za usjeve destruktivne gusjenice.
Red 30:
== Prirodne komponente ==
Iako je njihov glavni sastojak prirodni [[šećer]] u količini od oko 55% [[saharoza|saharoze]], 24% [[glukoza|glukoze]] i 21% [[fruktoza|fruktoze]], nektar je napitak sa mnogo kemijskih spojeva. Na primjer, ''Nicotiana attenuata'', biljka duhana koja je nativna u američkoj saveznoj državi [[Utah]], ima nekoliko isparljivih [[aroma]]tskih sastojaka za privlačenje oprašivača – [[ptica]] i [[moljac]]a. Najjaču aroma je benzil aceton, ali biljka također dodaje gorak [[nikotin]], koji je manje aromatičan, tako da može biti otkriven od strane [[ptica]] tek nakon uzimanja. Istraživači nagađaju svrha ovog dodatka koji navodi ptice samo nakon jednog gutljaja da posjete i druge biljke i utole glad. Neurotoksini kao što su [[aesculin]] su također prisutni u nekim nektarima kao što je kod jedne [[kalifornija|kalifornijke]] vrste iz porodice [[kesten]]a. Sve, od 20 normalnog [[aminokiselina]] koje se nalaze u proteinima su identificirani u različitim nektarima, a najčešče [[alanin]], [[arginin]], [[serin]], [ [prolin]], [[glicin]], [[izoleucin]], [[treonin]] i [[valin]]. <ref>Baker H. G., Baker I. (1973); Amino acids in nectar and their evolutionary significance. Nature, 241: 543–545.</ref><ref>Baker H. G., Baker I. (1981): Chemical constituents of nectar in relation to pollination mechanisms and phylogeny. In Biochemical aspects of evolutionary biology: 131–171.</ref> <ref>Heinrich G. (1989): Analysis of cations in nectars by means of a laser microprobe mass analyser (LAMMA). Beitr. Biol. Pflanz64:293–308.</ref>
[[File:Ants on Drynaria.jpg|thumb|[[Ant]]s on extrafloral nectaries in the lower surface of a young ''[[Drynaria|Drynaria quercifolia]]'' [[frond]]]]
==Reference==
|