Razlika između verzija stranice "Metafaza (mitoza)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 8:
[[File:Metaphase.jpg|mini|thumb|150px|'''Metafaza'''<br> Hromosomi su poredani u metafaznoj ploči.]]
[[Datoteka:MetaphaseIF.jpg|mini|150px|Ćelija u metafazi]]
U metafazi, [[diobeno vreteno|
U eksperimentalnim uslovima mitoza se može zaustaviti u metafazi izlaganjem ćelija djelovanju kolhicina (derivat biljke mrazovca ''Colchicum autumnale''), što su opisali Blakeslee i Avery 1937. Kolhicin sprečava formiranje diobenog vretena, pa stoga u metafazi mitoze izostaje nakupljanje hromosoma u ekvatorskoj ravni (metafaznoj ploči). Maksimalno kondenzirani hromosomi ostaju raspršeni po ćeliji i stoga ih je lako moguće izbrojati i analizirati njihovu morfologiju. Upravo je otkriće djelovanja i upotreba kolhicina omogućila utvrđivanje tačnog broja hromosoma čovjeka. Tijo i Levan su 1956. radeći sa kulturama fibroblasta ljudskog embrija, utvrdili da diploidni set u ćelijama čovjeka čini 46 hromosoma. Danas je upotreba kolcemida (sintetskog analoga kolhicina) standardna procedura u kliničkoj citogenetici prilikom tretmana ćelija u kulturi za analizu kariotipa.<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-5-2.</ref>
==Reference==
|