Verzija na dan 10 maj 2015 u 12:07 uredi 31.223.138.25 (razgovor) →‎Historija ← Starija izmjena		Verzija na dan 10 maj 2015 u 12:09 uredi poništi 31.223.138.25 (razgovor) No edit summary Novija izmjena →
Red 1: {{Nedostaju izvori}} lazzz [[Datoteka:Bulgar_warrior.jpg\|mini\|200px\|Avarski ratnik sa zarobljenikom]] '''Avari''' (poznati i pod imenom Obri), [[nomadi\|nomadski]] narod porijeklom iz Središnje [[Azija\|Azije]]. Postoje dvije grupe Avara, '''evroazijski''' (o kojim govori ovaj članak) i '''kavkaski''' Avari, stanovnici današnjeg [[Dagestan]]a. == Historija == OVO VAM JE LAZZ!!!! NE CITAJTE BICE TE UKLETI BUHHHHHAAAAAAAHAA Prema [[Kina\|kineskim]] izvorima oko [[~~500~~400]]. godine osnovan je savez plemena '''Dzut - Dzut''', najvjerovatnije među Ujgurima koje su u Bizantu nazivali [[Ogori]]ma. Ovladali su zemljom [[Huni\|hunskog]] plemena '''Sabira''' otkuda se jedna grupa oko [[460]]. godine pokrenula prema [[Kaspijsko more\|Kaspijskom]] i [[Crno more\|Crnom moru]]. Tada se i po prvi put pojavljuje ime Avari u evropskoj historiji. Avari se ponovno pojavljuju [[557]]. godine kada nude pomoć [[Bizant]]u u borbi protiv drugih barbarskih plemena. Car [[Justinijan]] ih plaća za borbu protiv Bugara koji su učestalo upadali u bizantske teritorije. Pošto gube bitku od [[Bugarska\|Bugare]] na rijeci [[Don]]u, prodiru na ušće rijeke [[Dunav]], gdje ih potčinjavaju Slaveni. '''Bajan''', osnivač avarske države [[567]]. godine prelazi [[Karpati\|Karpate]] i u savezu sa [[Langobardi]]ma uništava Gepide i zauzima područja istočno od Dunava. Kada su Langobardi napustili [[Panonska Hrvatska\|Panoniju]], Avari ostaju jedini gospodari ovog područja i šire svoju vlast prema [[Dalmacija\|Dalmaciji]] ali i prema [[Češka\|Češkoj]] i prema [[Alpe\|Alpama]]. Iako su bilo malobrojni, vrlo brzo su potčinili sva [[Slaveni\|slavenska]] plemena koja su se tu našla. OVO VAM JE LAZZZZZZ!!!! Uz povremene upade u [[Furlanija\|Furlaniju]] i u [[Franci\|Franačku državu]], Avari su uglavnom najveći problem predstavljali Bizantu, pa su pod Bajanom ovladali bizantskim uporištima u Panoniji, [[Srijemska Mitrovica\|Sirmijumom]] i [[Beograd\|Singidunumom]] , a učestalo su upadali preko starih rimskih putova i u Dalmaciju. Njihov najveći pothvat je bio neuspjeli napad na [[Carigrad]] [[626]]. godine, u kojem su osim Avara učestvovali i [[Slaveni]] i Gepidi, nakon čega su odbačeni s velikim gubicima. Porazom kod Carigrada i počinje prestanak njihove moći. Avari se razdjeljuju, ali ipak u Panoniji uspijevaju sačuvati još dva naredna vijeka svoju moć, sve do [[796]]. godine kada [[Karlo Veliki]] (vidi: [[Franačko-avarski ratovi]]) ulazi u Panoniju i uništava Avare, koji poslije toga i zauvijek nestaju.

Razlika između verzija stranice "Avari"