Razlika između izmjena na stranici "Drvo (stablo)"

Dodano 169 bajtova ,  prije 5 godina
m
nema sažetka izmjene
m
Preci današnjeg drveća poznati su iz perioda [[Paleozoik|karbona]]. Oni su pripadali biljkama sličnih poput današnjih rastavića, paprati i prečica. Oni su posjedovali odrvenjele stabljike, koje su imale i izražen sekundarni rast u debljinu. Primjeri fosilnih rodova ovih biljaka su ''Lepidodendron'' i ''Sigillaria''. Zbijeni (kompresovani) sedimenti ovih biljaka čine danas kameni [[ugalj]].
 
U daljnjem toku [[evolucija|evolucije]] u periodu [[perm (period)|perma]] pojavile su se biljke sa sjemenom. Prvo su se raširile golosjemenice kao prvi oblici drveća, a svoje najveće širenje doživjele su u doba [[trijas]]a (prije oko 200 miliona godina), sve do tercijara (prije oko 60 miliona godina), nakon čega su ih potisnule skrivenosjemenice.<ref name="katja" /> Od poznatih 220 hiljada biljaka cvjetnica, 30 hiljada su drvenaste vrste, što znači da je svaka osma biljka cvjetnica drvo ili grm. Većina vrsta drveća ubraja se u skrivenosjemenice (''Angiospermen''). Golosjemenice (''Gymnospermen'') obuhvata oko 800 vrsta, ali zauzimaju površinu gotovo trećine ukupnih šumskih površina na Zemlji.
 
== Reference ==
{{refspisak|1|refs=
<ref name="science">{{Cite web|url=http://www.scienceticker.info/2008/04/16/aeltester-lebender-baum-ist-9550-jahre-alt/ |work=scienceticker.info|title= Der älteste Baum der Welt|pristupdatum=17.10.2009}} {{simboli jezika|de|njemački}}</ref>
<ref name="katja">Burkhard Büdel: ''Pflanzenökologie&nbsp;I –&nbsp;Floren- und Vegetationsgeschichte''. Vorlesungsskript TU Kaiserslautern</ref>
}}