Razlika između verzija stranice "Nedim Filipović"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis, replaced: jugoslov → jugoslav (2), Jugoslov → Jugoslav
Red 1:
Akademik prof. dr '''Nedim Filipović''' (* [[7. februar]] [[1915]], [[Glamoč]], [[Austro-Ugarska]] - † [[21. april]] [[1984]], [[Sarajevo]], [[SFRJ]])
 
[[Jugoslavija|JugoslovenskiJugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] naučnik , intelektualac, orientalista, filolog, turkolog, [[historičar]]-[[osmanistika|osmanista]]. Redovni [[profesor]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Dobitnik najvećih društvenih priznanja. Redovni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANUBIH). Član [[Centar za balkanološka ispitivanja ANUBIH|Centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH]]. Urednik posebnih izdanja [[Ojeljenje društvenih nauka ANUBIH|Odjeljenja društvenih nauka ANUBIH]]. [[Podpredsjednici ANUBIH|Podpredsjednik ANUBIH]]. Studirao orijentalne jezike i nacionalnu historiju sa [[jugoslovenskajugoslavenska književnost|jugoslovenskomjugoslavenskom književnošću]] i [[staroslovenski jezik|staroslovenskim jezikom]] na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] i na Filozofskom fakultetu u [[Istanbul|Istanbulu]]u. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u [[Beograd|Beogradu]]u [[1939]]. godine. Univerzitetsku karijeru, na [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevskom univerzitetu]], započeo je [[1950]]. godine u zvanju docenta na predmetima [[turski jezik]] i [[turska književnost]], [[1964]]. je biran za vanrednog profesora, [[1969]]. je biran za redovnog profesora na istim predmetima, te na predmetu [[Orijent|orijentalnoorijent]]alno-[[Islam|islamska civilizacija]]. Povremeno je držao nastavu i na predmetima [[osmanski jezik]] i [[osmanska diplomatika]] i [[paleografija]]. Za dopisnog člana ANUBiH izabran je [[1969]], a za redovnog člana [[1973]]. godine. Njegov naučno-istraživački rad se kretao u širokoj lepezi različitih disciplina u oblasti [[klasična orientalna filologija|klasične orijentalne filologije]] i [[historija|historije]], a posebno unutar [[osmanistika|osmanistike]], [[turkologija|turkologije]] I [[historijska nauka|historijske nauke]]. Jedan od osnivača [[Odsjek za orijentalnu filologiju|Odsjeka za orijentalnu filologiju]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu, [[Orijentalni institut u sarajevu|Orijentalnog instituta u Sarajevu]] te pokretač savremenih [[orijentalističke studije|orijentalističkih studija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ekspert za proces [[islamizacije]] u BiH i odnosa unutar BIH za vrijeme [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Pisac je brojnih knjiga i naučnih radova.<ref>http://orlabs.oclc.org/identities/lccn-n84-56695/</ref><ref>http://viaf.org/viaf/19805199/</ref> Njegovo kapitalno djelo je [[„Princ Musa i šejh Bedredin“]] ([[1971]]). Važi za največeg stručnjaka za osmanski period sa ovih prostora. Sahranjen je u Sarajevu na groblju "[[Bare (groblje)|Bare]]". Ulica u [[Sarajevo|Sarajevu]] nosi njegovo ime.
 
== Reference ==
{{DEFAULTSORT:Filipović, nEDIM}}
{{reference}}
 
{{DEFAULTSORT:Filipović, nEDIMNedim}}
[[Kategorija:Rođeni 1915.]]
[[Kategorija:Umrli 1984.]]
[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija]]
Line 11 ⟶ 13:
[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija: Odsjek za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Biografije, Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filolozi]]
 
 
== Reference ==
{{reference}}