Razlika između verzija stranice "Ahmed Aličić"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis, replaced: Jugoslov → Jugoslav |
|||
Red 1:
{{Infokutija biografija
| ime = Ahmed
Line 33 ⟶ 32:
Ahmed S. Aličić završio je studij arapskog jezika i književnosti i turski jezik na [[Odsjek za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[1960]]. Postdiplomski studij iz historijskih nauka završio je na Filozofskom fakultetu u [[Beograd]]u [[1968]]. Doktorirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1996]].
Radio je kao profesor u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu]], te u [[Orijentalni institut u Sarajevu|
Predmet Aličićevog naučnog interesovanja je historije naroda Bosne i Hercegovine pod osmanskom vlasti i Osmanskog Carstva uopće. Iz historije 19 stoljeća objavio je djela Uređenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine (Sarajevo [[1983]]) i Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine (Sarajevo [[1996]]). Izuzetno je značajna njegova djelatnost na polju obrade i izdavanja osmansko-turske arhivske građe za historiju naroda bivše Jugoslavije. Na tom polju je jedan od najcitiranijih autora na području jugoistočne Evrope. Obradio je izvore Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina iz [[1477]]. godine. (Sarajevo [[1985]].), Turski katastarski popisi nekih područja zapadne Srbije, XV i XVI vek. (Knj. I, [[Čačak]] [[1984]], Knj. II, [[1985]], Knj. III, [[1985]]), Turski dokumenti o ustanku u Potkozarju (Sarajevo [[1988]]), Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69 godine ([[Mostar]] [[2008]]). Priredio je za štampu djelo: [[Hazim Šabanović]], Književnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima - Biobibliografija. (Svjetlost, Sarajevo [[1973]]). Radove je objavljivao u časopisima [[Prilozi za orijentalnu filologiju]], [[Prilozi Instituta za istoriju]], [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine]], [[
Učesnik je brojnih naučnih skupova sa zapaženim izlaganjima i podnošenim referatima. Iskazani rezultati u naučnom radu delegiraju Ahmeda S. Aličića među najistaknutije historičare i osmaniste u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i među [[Bošnjaci]]ma u drugoj polovini 20. i početkom 21. stoljeća.
|