Razlika između verzija stranice "Ahmed Aličić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis, replaced: Jugoslov → Jugoslav
Red 1:
 
{{Infokutija biografija
| ime = Ahmed
Line 33 ⟶ 32:
Ahmed S. Aličić završio je studij arapskog jezika i književnosti i turski jezik na [[Odsjek za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[1960]]. Postdiplomski studij iz historijskih nauka završio je na Filozofskom fakultetu u [[Beograd]]u [[1968]]. Doktorirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1996]].
 
Radio je kao profesor u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu]], te u [[Orijentalni institut u Sarajevu| Orijentalnom institutu u Sarajevu]]. Bio je direktor Orijentalnog instituta [[1984]]-[[1985]]. i u periodu [[1989]]-[[1992]]. Povremeno je radio na Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, za predmete Islamska civilizacija i Turska diplomatika i paleografija, te na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na predmetima Historija naroda Bosne i Hercegovine od 1463-1800. godine i Turska diplomatika i paleografija.
 
Predmet Aličićevog naučnog interesovanja je historije naroda Bosne i Hercegovine pod osmanskom vlasti i Osmanskog Carstva uopće. Iz historije 19 stoljeća objavio je djela Uređenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine (Sarajevo [[1983]]) i Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine (Sarajevo [[1996]]). Izuzetno je značajna njegova djelatnost na polju obrade i izdavanja osmansko-turske arhivske građe za historiju naroda bivše Jugoslavije. Na tom polju je jedan od najcitiranijih autora na području jugoistočne Evrope. Obradio je izvore Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina iz [[1477]]. godine. (Sarajevo [[1985]].), Turski katastarski popisi nekih područja zapadne Srbije, XV i XVI vek. (Knj. I, [[Čačak]] [[1984]], Knj. II, [[1985]], Knj. III, [[1985]]), Turski dokumenti o ustanku u Potkozarju (Sarajevo [[1988]]), Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69 godine ([[Mostar]] [[2008]]). Priredio je za štampu djelo: [[Hazim Šabanović]], Književnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima - Biobibliografija. (Svjetlost, Sarajevo [[1973]]). Radove je objavljivao u časopisima [[Prilozi za orijentalnu filologiju]], [[Prilozi Instituta za istoriju]], [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine]], [[JugoslovenskiJugoslavenski istorijski časopis]] (Beograd) i drugima.
 
Učesnik je brojnih naučnih skupova sa zapaženim izlaganjima i podnošenim referatima. Iskazani rezultati u naučnom radu delegiraju Ahmeda S. Aličića među najistaknutije historičare i osmaniste u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i među [[Bošnjaci]]ma u drugoj polovini 20. i početkom 21. stoljeća.