Razlika između verzija stranice "Transpiracija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
N-Transpiracija
 
Red 10:
Maseni protok tečne vode iz korijena do lišće teče dijelom [[kapilar]]no, ali prvenstveno je vođen razlikom vodnog potencijala. Kod viših biljaka, uključujući i drveće, sila gravitacije može savladati samo smanjenjem hidrostatičkog (vodnog) pritiska u gornjim dijelovima biljaka zbog [[difuzija|difuzije]] vode iz stoma u [[Zemljina atmosfera | atmosferu]]. Vode se apsorbira u [[korijen]]e putem [[osmoza|osmoze]], a i sva rastvorena mineralna hranjiva s njim putuju kroz [[ksilem]].
== Regulacija==
Brzinu transpiracije biljke reguliše kontrolom veličine stominih otvora. Stopa transpiracije je također pod uticajem evaporativnoog kapaciteta atmosfere koja okružuje list, kao što su [[voda|vlaga]], [[temperatura]], [[vjetaervjetar]] i intenzitet [[sunce|sunčevig zračenja]]. Opskrba [[Zemljište|zemljišta]] vodom i temperature tla može također uticati na otvaranje stoma, a time i jačinu transpiracije. Količina izgubljene vode i također ovisi i o njenoj ukupnoj količini i količini one koja se apsorbira u korijenima. Transpiracije računi za većinu gubitka vode biljka od lišća i mlade stabljike. Transpiracije služi I evaporativnom hlađenju biljke, jer isparavanje vode odnosi toplotnu energije zbog svoje velike [[latentna toplota | latentne toplota isparavanja]] , 2260 kJ po litri.
<Gallery>
File:Transpiration Temperature Graph.svg|Uticaj temperature na transpiraciju
Red 16:
File:Transpiration Humidity Graph.svg|Uticaj vlažnosti na transpiraciju
</Gallery>
[[Image:Xerophyte.png|thumb|300 px|Neke [[kserofita|kserofite]], u nedostatku vode, smanjuji površinu lišća (lijevo).<br> Ako su temperature dovoljno niske uz dovoljno vode, lišćae se ponovo širi (desno).]]
 
Tokom vegetacije, dešava se da list sadrži mnogo puta više vode nego vlastite težine. Dunum kukuruza odaje oko 11.400-15.100 litara vode svaki dan, a velika [[hrast]] može odaje i do 151.000 litara godišnje. Transpiracijski odnos je odnos mase vode koja ispari I mase proizvedene suhe tvari proizvedenih; taj odnos kod usjeva je između 200 i 1.000 kg vode za svaku kg proizvedene suhe [[materija|materije]] .<ref>Martin J., Leonard W., Stamp D. (1976): Principles of field crop production, Third Edition. Macmillan Publishing Co., Inc. New York, ISBN 0-02-376720-0.</ref>
 
==Reference==
{{reference}}