Razlika između verzija stranice "Drvo (stablo)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Izmjene u toku}}
{{Drugo_značenje|naslov=Drvo|Drvo}}
[[Datoteka:Sequoiadendron giganteum at Kenilworth Castle.jpg|thumb|desno|Drvo mamutske sekvoje (''Sequoiadendron giganteum'', mamutovac)]]
Pod pojmom '''drvo''', u svakodnevnom govoru, podrazumijeva se odrvenjelo [[stablo]] biljaka, koje uspravno raste iz korijena te koje obično ima razgranatu krošnju.
 
== Definicija i taksonomija ==
[[Botanika]] definira drvo kao dugovječnu, odrvenjelu biljku, koja se razmnožava sjemenom, čija dominantna stabljika rastući povećava svoj obim sekundarnim rastom. Ova osobina odvaja drvo od ostalih odrvenjelih biljaka poput grmova, palmi i paprati. Nasuprot njegovim historijsko-razvojnim osobinama, većina drveća posjeduje vrlo različito diferencirane listove, koji rastu najvećim dijelom na sporednim granama i manjim grančicama. Stablo, grane i grančice svake godine daju pupoljke na svojim vrhovima, te se pri tome lagahno odrvenuju, stalno povećavajući svoj obim. Nasuprot grmovima, jedna od posebnih osobina drveta, jeste da su vršni pupoljci uvijek dominantni nad lateralnim pupoljacima ([[apikalna dominantnost]]) te se zbog toga javlja njihov pretežni rast u sredini ogranaka ([[akrotonija]]).
 
Drvenasti životni oblici svrstani su u različite biljne grupe: "pravo" drveće su listopadna drveća među skrivenosjemenicama te drvenaste golosjemenice, kojima pripadaju igličasto drveće poput poznatih borova, smrča i slično, ali također i ginkgo (''Ginkgo biloba'') (kao jedini još uvijek živi predstavnik ginkgo biljaka), kao i brojni predstavnici golosjemenica sa perjastim složenim listovima (''Cycadophytina''). Jedno od najčudnovatijih drveća je vrsta ''[[Welwitschia mirabilis]]'' koja raste u [[Namibija|Namibiji]], a čije [[stablo]] je u zemlji. Međutim, palme i paprati također mogu, na prvi pogled, formirati drvenaste oblike. Ipak, ove grupe nemaju pravo drvo (sekundarni [[ksilem]]) i zbog toga se ne ubrajaju u drveće. Posebno mjesto zauzima "zmajevo drvo" (rod ''Dracaena''). Ove biljke spadaju u [[Liliopsida|jednosupnice]] (monokotiledone), ali imaju netipični sekundarni rast stabla.
 
Drvenasti oblici javljaju se pretežno kod približno 50 porodica viših biljaka. Nasuprot toga, takvi oblici se ne javljaju kod algi, lišajeva, trava, vrsta iz porodica ''Amaranthaceae'', ''Primulaceae'' (jagorčevine), ''Orchidaceae'' (orhideje), te većine vrsta iz porodica ''[[Convolvulaceae]]'', ''[[Campanulaceae]]'', ''[[Cucurbitaceae]]'', ''[[Apiaceae]]'', ''[[Saxifragaceae]]'', ''[[Papaveraceae]]'', ''[[Ranunculaceae]]'' ili ''[[Caryophyllaceae]]''.
Line 20 ⟶ 19:
== Karakteristike drveća ==
=== Morfologija drvenastih živih oblika ===
[[Datoteka:Buchenstamm.jpg|thumb|lijevo|Veliko deblo bukve]]
[[Datoteka:Baumstamm.jpg|thumb|Detalj poprečnog presjeka debla šećerne breze (''Betula lenta'') sa rascijepljenom korom]]
[[Datoteka:BlätterDurchRinde.jpg|thumb|Iz stare kore debla izbija ''uspavani'' pupoljak dajući kratki izdanak sa novim lišćem]]
[[Datoteka:Cirio columnaris, boojum tree.jpg|thumb|lijevo|Donjokalifornijsko drvo ''Boojum'' (''Fouquieria columnaris'') se zbog svog izgleda često, pogrešno, uvrštava u kaktuse]]
Drvenasti živi oblici pokazuju izuzetno veliku lepezu varijacija po svojoj građi ([[Morfologija (biologija)|morfologiji]]). Povezano sa pojmom ''drvo'' je također i građa krošnje drveta, debla i korijena drveća. Kod drvenastih paprati i većine palmi postoji jednostavno deblo koje se ne grana, već je organizirano u obliku bokora, često sa perjastim listovima. Takvi oblici najčešće ne pokazuju sekundarni rast debla pa stoga nisu niti prava drveća.
 
==== Rast====
Kod pravog drveća, iz izdanka izrasta sadnica pomoću sekundarnog rasta u dužinu i debljinu u buduće stablo. Na vrhu se formira [[izdanak]] putem stalnog obnavljanja vršnog pupoljka i raste ravno i uspravno do najvišeg vrha krune neprekinutog stabla (monopodij). Supstance koje se stvaraju u apikalnom pupoljku ([[auksin]]) potiskuju aktivnosti lateralnih pupoljaka. Kod mnogih vrsta drveća, dominacija glavnog rasta starošću drveta slabi te se formiraju tipične razgranate krošnje listopadnog drveća.
 
Kod drugih drvenastih biljaka (kao što je npr. [[bukva]], [[Grab (drvo)|grab]] i druge) subterminalni lateralni pupoljak "preuzima" vodstvo ([[simpodij]]). Na taj način kod drveća nastaje jedna uspravna ''prividna os'' (''monohasij''). U kasnijim fazama rasta, dominantnost vodećih pupoljaka opada te se iz drugih lateralnih pupoljaka razvijaju jače grane, sve dok se napokon ne formira [[krošnja]]. Ovo se dešava obično ranije nego kod drveća sa monopodijalnim rastom. ([[Žbun|Grmove]] karakterizira potpuno odsustvo apikalne dominacije. Brojni prizemni lateralni izdanci kod njih jesu dosta rasprostranjeni oblici rasta.)
 
Os rasta kod drvenastih biljaka formira se tokom [[Vegetacija|vegetacijskog]] perioda u zavisnosti od odjeljka rasta (godišnjeg), čiji početak se može prepoznati duž uskog, ovalnog, prstenastog ''ožiljka lista'' od bivšeg ostatka pupoljka. Rast novih [[izdanak]]a nakon sezone vegetacije naziva se prolepsa (''ljetni rast'', ''drugi rast''). Tropske vrste su sklone rastu izdanaka više puta tokom jedne sezone.
 
==== Starost ====
[[Datoteka:Windbruch.jpg|thumb|Smrče polomljene zbog vjetra]]
Iz broja godišnjih izdanaka i stepena razgranatosti, može se utvrditi približna starost neke grane drveta. Međutim, takva procjena starosti je poprilično teška kod brojnih vrsta (npr. smrče ili jele) jer se kod starijih drveća javlja takozvane ''[[adventivni organi|adventivne]]'' grane, koje izbijaju iz ''uspavanih'' pupoljaka. Redovna pojava adventivnih grana naziva se [[reiteracija]]. Takav ponavljajući rast grana služi za obnavljanje krošnje te drvetu pruža mogućnost da se stare grane zamijene kao i mogućnost da ono reagira na stres (napad [[insekti|insekata]], težak [[snijeg]] i slično).
 
Neke vrste drveća mogu doživjeti starost od više stotina godina, a na pojedinim mjestima čak i nekoliko hiljada godina. Prema podacima iz 2008. najstarije živo drvo na svijetu bila je 9.550 stara [[smrča]] (''Picea abies'') u [[nacionalni park Fulufjället|nacionalnom parku Fulufjället]] u okrugu [[Dalarna]], centralna [[Švedska]].<ref name="science" /> Ispod te smrče pronađene su tri mlađe ''generacije'' te jedinke (stare 375, 5660 i 9000 godina) sa identičnim [[gen]]etskim materijalom. Ukupan broj smrča na svijetu starijih od osam hiljada godina procjenjuje se na oko 20. Tako je smrča gotovo dvostruko starija od sjeveroameričkog bora, koji se donedavno smatrao najstarijim živućim drvetom, uz približnu starost od 4 do 5.000 godina. Do danas najstarija drveća centralne Evrope stara su između 600 i 700 godina.
 
Ako drvo raste u varijabilnim [[klima|klimatskim prilikama]] u skladu sa promjenama [[godišnje doba|godišnjih doba]], tokom vegetacijskog perioda u njemu nastaje jedan godišnji prsten ili ''god''. Uz pomoć tih godova može se ''pročitati'' starog tog drveta i okolnosti pod kojim je ono raslo u svakog pojedinačnoj godini. Te podatke često koristi [[dendrologija]], kako bi datirala starost drveta i rekonstruirala klimu nekog područja i do nekoliko hiljada godina u prošlosti.
 
==== Oštećenja ====
Tokom svog rasta, drvo se susreće s brojnim problemima i oštećenjima na sebi. U to spadaju najvećim dijelom štete nastale djelovanjem insekata i gljivica, oštećenja i lomovi izazvani djelovanjem [[vjetar|vjetra]] (dijelovi drveta se lome), a zbog snažnog vjetra moguće je čak i čupanje drveta zajedno s korjenjem. Osim toga, nerijetko se dešavaju i lomovi zbog teškog [[snijeg]]a, zatim udarima [[munja]], djelovanjem mraza (mržnjenjem i širenjem [[vode|vode]] nastaju brazde na kori), dok je kod mlađih primjeraka drveta česta pojava oštećenja od strane životinja (struganje kore ili ishrana životinja mladim izdancima). Također drvo može i oboliti od mnogih bolesti uzrokovanih parazitima, biljnim ušima, insektima, gljivama, plijesni, bakterijama i drugim.
 
== Reference ==
{{refspisak|1|refs=
<ref name="science">{{Cite web|url=http://www.scienceticker.info/2008/04/16/aeltester-lebender-baum-ist-9550-jahre-alt/ |work=scienceticker.info|title= Der älteste Baum der Welt|pristupdatum=17.10.2009}} {{simboli jezika|de|njemački}}</ref>
}}
 
{{Commonscat|Trees}}