Razlika između verzija stranice "Jablanica"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Sport: gramatika+kozmetika, replaced: obzirom da → obzirom na to da (2)
Sematz (razgovor | doprinosi)
Red 99:
 
== Privreda ==
[[Datoteka:Ostrožac, Jablanicko jezero i most 20070603 113.jpg|desno|mini|Jablaničko jezero i most preko jezera u Ostrošcu]]
 
Mada su dosta davno (1870.) otkrivena prva rudišta vrlo kvalitetnog kamena koji se po mineralnom sastavu podudara sa granitom,tek se odlaskom Austro-Ugarske i završetkom Prvog svjetskog rata [[1920]]. godine započelo sa prvom eksploatacijom što je ujedno i početak razvoja industrije u Jablanici i jablaničkom kraju. Klesar Franjo Rothan prvi je shvatio kakvo neslućeno bogatstvo i kvalitet kriju obale Neretve u području Bukova poda pa je sam započeo sa ispitivanjem tog jedinstvenog kamena sa širokom primjenom u građevinarstvu i spomeničarstvu. Uspio je da dobije državnu koncesiju na eksploataciju, međutim na tom poslu nije dugo ostao sam.Za njim je za kratko vrijeme krenulo još destak koncesionara,koje je privukla mogućnost dobre zarade obzirom na jevtinu radnu snagu i osiguran plasman obzirom na jedinstvenost i kvalitetu u odnosu na dotad poznata nalazišta.
Najjači među njima bio je Dušan Mihajlović, navodno junak solunskog fronta, koji je [[1922]]. godine formirao komanditno društvo za proizvodnju granita "Neretva"- Sarajevo, za koje se kaže da je imalo kamenolom u Bukovpodu kod Jablanice sa svim postrojenjima za proizvodnju odličnog mramora za ukrasne obloge u građevinarstvu, spomenike i sl. Stručnu snagu i majstore klesare Mihajlović je doveo iz [[Slovenija|Slovenije]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Makedonija|Makedonije]]. Kolika je bila proizvodnja kamena ne zna se pouzdano, ali se zna da su se kamene ploče počele izvoziti i na inozemno tržište. Pored spomenutog duštva, značajniji poslodavci, barem u početku eksploatacije kamena gabra, bili su braća Dragutin i Anton Ras iz [[Zagreb]]a, Evgenije Lapčević zvani Rusan, Franjo Miler, Šerif Arnautović, trgovac iz [[Mostar]]a, Nikola Ćećez i drugi. Od svih "koncesijaša" i poslodavaca izdvojila su se dvojica najsnažnijih koji su formirali svoja preduzeća. Dušan Mihajlović je bio vlasnik preduzeća na desnoj, a Dragutin Ras na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]]. Svi oni skupa zapošljavali su više stotina radnika, mahom neškolovanih mladića iz okolnih jablaničkih sela, koji su za male nadnice obavljali teške fizičke poslove.