Razlika između verzija stranice "Vinska mušica"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 65:
==Modelni organizam==
[[Image:Polyten chromosome.jpg|mini|left|200px|Politeni hromosomi]]
[[Drozofila]] je jedna od prvih laboratorijskih [[životinja]], koja ispunjava sva poželjna svojstva modelnih organizama:
*generacijsko vrijeme, tj. period od polaganja jaja do [[spol]]ne zrelosti, na sobnoj temperaturi od oko 22<sup>0</sup> '''C''', traje oko 14 dana, u poređenju sa čovjekom kod kojeg prosječno efektivno generacijsko vrijeme traje oko 20 godina, iako realnu spolnu zrelost dostiže mnogo ranije.
Svaka [[ženka]] vinske mušice, u povoljnim uvjetima, može proizvesti par hiljada potomaka. Postoje proračini da bi potomstvo jednog para vinske mušice, ukoliko bi preživjele sve jedinke, svih sukcesivnih genetacija, tokom jedne kalendarske odine, pokrilo površinju [[Zemlja|zemaljske]] kugle.
Podobnost uzgoja vinske mušice je i u:▼
▲Podobnost eksperimentalnog uzgoja vinske mušice je i u:
*lakom održavanju u laboratorijskim uvjetima, i
*jednostavnom razlikovanju mužjaka i ženki. [[Mužjak]] ima crno polje na leđnoj strani završetka zatka (koji je zaobljen), dok ženka na istoj poziciji ima uske tamne pojase i jače razvijen zadak, sa zašiljenim krajem.
*Pored toga, svi predstavnici roda ''Drosophila'', u [[ploidija|diploidnoj]] [[hromosomska garnitura|hromosomskoj garnituri]] Imaju po osam [[hromosom]]a (2n = 8).
U [[Pljuvačna žlijezda|pjuvačnim žlijezdama]] vinske mušice nalaze se neobičajeno veliki tzv. džinovski
Charles W. Woodworth se smatra prvim uzgajivačem vinske mušice za potrebe naučnih istraživanja. Time se ozbiljnije počeo baviti [[Thomas Hunt Morgan]] [[1910]].
▲U [[Pljuvačna žlijezda|pjuvačnim žlijezdama]] vinske mušice nalaze se neobičajeno veliki tzv. džinovski, politeni, [[hromosom]]i. Nakon specifičnog bojenja, dobro su vidljivi pod svjetlosnim [[mikroskop]]om, a naziru se čak i pod običnom [[lupa|lupom]]. Zbog toga je voćna mušica gotovo idealna za [[genetika|genetička]] istraživanja, osobito za istraživanja [[mutacija]] i [[interakcija gena|interakcije gena]]. Danas postoji na hiljade prirodnih i laboratorijskik [[mutant (genetika)|mutanata]] vinskih mušica. Naprimjer, mutirana vinska mušica, umjesto normalnih krila, može imati samo patrljke (vestigijalna krila) ili nesimetrična, umjesto normalnih krila, tamno tijelo umjesto žuto-smeđeg, i bijele [[oči]], ciglaste cinober, „kardinal“ ili smeđe, umjesto crveno-ciglastih očiju.
▲Charles W. Woodworth se smatra prvim uzgajivačem vinske mušice za potrebe naučnih istraživanja. Time se ozbiljnije počeo baviti [[Thomas Hunt Morgan]] 1910. Godine, a nakon toga praktično cijeli istraživački vijek proveo istražujući razlićite aspekte genetike ovog dvokrilca. Za vrijeme boravka na ''University of Columbia'', Morgan je uspio pokazati kako se [[gen]]i prenose na [[hromosom]]ima i da su oni mehanička osnova [[genetika|nasljeđivanja]]. Time je postavio osnove za razvoj moderne genetike, koje je [[1933]]. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]].
==Reference==
{{reference}}
| |||