|
Osim obične, postoji i mnogo drugih vrsta voćnih mušica, ali vinska je daleko najpoznatija, jer se često, kao modelni organizam, koristi u laboratorijskim istraživanjima, od [[molekulska genetika|molekulske]] do [[evolucijska genetika|evolucijske genetike]].
Među 8.500 jedinki prikupljenihkoje su svojevremeno prikupljene iz buradi sa komom ili džibrom za proizvodnju [[vino|vina]] i [[rakija|rakije]], u 16 naseljenih mjesta širom [[BiH|Bosne i Hercegovine]] svojevremeno je prikupljen uzorak od 8.500 vinskih mušica. Među njima je, registrirano šest vrsta roda ''Drosophila'': ''D. melanogaster'', ''D. busckii'', ''D. funebris'', ''D. hydei'', ''D. immigrans'' i ''D. simulans''.<ref>Kekić V., Hadžiselimović R., Šmit Ž. (1985): Faunističko-ekološka istraživanja voćnih mušica (Drosophila) ljudskih naselja u Bosni i Hercegovini (Jugoslavija). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 24: 137-151.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E., Pavlović B. (1971): Varijabilnost veličine tijela Drosophila melanogaster u prirodnim populacijama Bosne i Hercegovine. Genetika, 3 (1): 157-166.</ref>
[[Drozofila]] je jedna od prvih laboratorijskih [[životinja]], koja ispunjava sva poželjna svojstva modelnih organizama:
*generacijsko vrijeme, tj. period od polaganja jaja do [[spol]]ne zrelosti, na temperaturi od oko 22<sup>0</sup> '''C''', traje oko 14 dana, u poređenju sa čovjekom kod kojeg prosječno efektivno generacijsko vrijeme traje oko 20 godina, iako realnu spolnu zrelost dostiže mnogo rsnije. Svaka [[ženka]] vinske mušice može proizvesti nekoliko stotina potomaka. Postoje proračini da bi potomstvo jednog para vinske mušice, ukoliko bi preživjele sve sukcesivne genetacije, pokrilo površinju [[Zemlja|zemaljske]] kugle.
==Razviće==
|
