Razlika između verzija stranice "Bejrut"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA
m gramatika+kozmetika, replaced: obzirom da → obzirom na to da
Red 30:
 
== Stanovništvo ==
Baš kao i u slučaju njegovog bosanskog brata blizanca, grada Sarajeva, s kojim Bejrut dijeli sličnu sudbinu, baš kao i [[Bosna i Hercegovina]] sa Libanonom, ni za Bejrut se danas ne može pouzdano reći koliko ima stanovnika, s obzirom na to da je posljednji popis stanovnika izvršen prije nekoliko desetljeća. Pretpostavlja se da je broj stanovnika [[1991]]. iznosio oko 1,5 miliona, a [[2001]]. blizu 2,1 miliona stanovnika.
 
Bejrut se kao i [[Sarajevo]] može podičiti veoma raznovrsnom konfesionalnom slikom, koja od grada čini zanimljiv i šaren mozaik vjera. U gradu žive pripadnici nekoliko najvećih svjetskih vjera: [[Islam|muslimani]] ([[suniti]] i [[šiiti]]), [[kršćanstvo|kršćani]] ([[maroniti]], [[grčki pravoslavci]], [[armenski pravoslavci]], [[armenski katolici]], [[rimokatolici]] i [[protestanti]]) te [[Druzi]]. Većina [[Jevreji|Jevreja]] napustila je Bejrut [[1975]]. godine. Neki izvori tvrde da u gradu živi oko 52% kršćana, od toga 30% frankofilskih Maronita, iza kojih slijede grčki pravoslavci sa 16%. 48% stanovnika Bejruta su muslimani, a od toga 27 % šiiti. Ipak, ovo su tek neprovjereni podaci, koje na licu mjesta pobija lagana dominacija libanonskih sunita, koji su vidljivi u velikom dijelu javnog života grada.
 
<br clear="left" />
Red 40:
Najstarije spominjanje Bejruta datira iz sredine 2. milenija p. n. e. Grad je već za vrijeme [[Feničani|Feničana]] važan centar, a kao [[polis]] (grad-država) Bejrut se javlja pod antičkim imenom ''Be'erot''(bos. "Česma").
 
Rimska vladavina je otpočela [[64. p. n. e.]] Grad je u ovo vrijeme imao status kolonije i zvao se ''Berytus'', a bio je zanimljiv po tome, što je davao velike pravnike tog vremena. Ovdje su, na primjer, rođeni [[Aemilius Papinianus]] i [[Domitius Ulpianus]].
 
Godine [[551]]. veliki zemljotres je potpuno porušio nekad blještavi grad na obali Mediterana, a veliki valovi i razorna snaga mora dovršili su ostalo.
 
U svom pohodu obalom istočnog Mediterana porušeni Bejrut [[635]]. godine zauzimaju [[Arapi]], koji ga drže do današnjih dana. Oni su mu dali ime ''Bayrut'' (bos. ''Bejrut''), koje i danas nosi. Grad je ponovo obnovljen, a s prvim tragovima civilizacije na ulice se vratila i trgovina. Između [[1110]]. i [[1291]]. grad su držali [[Križari]]. Nakon oslobođenja od strane Arapa grad su uglavnom držali Druzi, čak i kad Bejrut od [[1516]]. pripada [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskom carstvu]]. [[1888]]. Bejrut postaje [[Sirija|sirijski]] [[vilajet]], koji se sastojao od [[sandžak]]a [[Latakija]], [[Tripolis]], Bejrut, [[Akkon]] i [[Bekaja]].
 
Nakon raspada Osmanskog carstva poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Bejrut je potpao pod mandat Saveza naroda [[Francuska|Francuskoj]]. Pošto je Libanon poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uspio izboriti svoju nezavisnost, Bejrut je postao glavni grad zemlje. Veoma liberalna politika slobodne trgovine prvih desetljeća nakon Drugog svjetskog rata bila je veoma atraktivna za strane investitore i banke, koji su u roku kratkog vremena od Bejruta stvorili veliki finansijski centar u tom dijelu svijeta. Paralelno sa ekonomskim životom cvjetao je i kulturni život, praćen brojnim teatrima, kabareima, kockarnicama i noćnim životom, tako da je Bejrut dobio ime "Pariz Orijenta".
 
Za vrijeme [[Libanski rat|Libanskog rata]] ([[1975]]-[[1990]]) grad je bio podijeljen na dva dijela i sastojao se od muslimanskog zapadnog i kršćanskog istočnog dijela. Jula [[1982]]. [[Izrael]] je brutalnom akcijom upao u grad, bombardirajući nemilice zapadni, muslimanski dio grada preko deset sedmica, nakon čega u Bejrutu nije bilo niti jedne cijele zgrade. Oktobra [[1990]]. službeno je završen građanski rat, čime službeno počinje naporno vrijeme obnove, praćeno političkim i nacionalnim trzavicama.
 
== Poznate ličnosti ==