Razlika između verzija stranice "Mužjak"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
N-Mužjak
(Nema razlike)

Verzija na dan 23 april 2015 u 19:01

bez pristupa barem jednog ženskog jajašceta, ali se neki organizmi mogu reproducirati i seksualno i bespolno. Većina sisarskih mužjaka, uključujući mužjake čovjeka , imaju Y hromosom, koji kodira proizvodnju veće količine testosterona za razvoj muških spolnih organa.

Simbol Rimskog boga Marsa se često upotreblljava za predstavljanje muškog spola.
Ovaj znak također predstavlja i planetu Mars i alhemijski simbol za željezo. Mužjak ili organizam muškog spola je fiziološki spol koji proizvodi spermu. Svaki spermatozoid se može spojiti s većim ženskih gameta, ili jajašcadi, istovrsnih organizama, u procesu oplodnje. Mužjaci ne mogu ući u [spolno razmnožavaje

Sve vrste nemaju jednako određivanje spola. Kod većine životinja, uključujući i ljude, spol je određen genetički, ali kod nekim vrsta može biti određen društvenim, ekološkim i drugim faktorima . Na primjer, Cymothoa exigua mijenja spol ovisno o broju prisutnih ženki u blizini.[1][2][3]

Pregled

Izgleda da je postojanje dva spola nastajalo neovisno u različitim evolucijskim lozama, tj. konvergentnom evolucijomPonovljeni uzorak seksualno reprodukciju u isogamous vrsta sa dva ili više tip parenja s polnim ćelijama s identičnih oblika i ponašanja (ali drugačije na molekularnom nivou) u anisogamous vrste sa gameta s muškog i žensko vrste u oogamous vrsta u kojoj je žensko gameta je mnogo veći od muških i nema sposobnost da se kreće. Postoji dobar argument da je ovaj obrazac je nastao zbog fizičkih ograničenja, vođen mehanizmima u kojima su za spolnu reprodukcijupotrebna dva gameta.[4]U skladu s tim, spol se operativno definira širom date vrste po tipu proizvodnje spolnih ćelija (npr. spermatozoida i jajašaca) i razlike između mužjaka i ženki u jednoj lozi nisu uvijek prediktivne za razlike u drugom. Spolni dimorfizam [[mužjak/ ženka između organizama ili reproduktivnih organa različitog spola nije ograničen samo na životinje jer muški gameti proizvode hitridi diatomeje i kopnene biljke, između ostalih. Kod kopnenih biljke, nisu dređena samo obilježja organizama koji proizvode samo ženske ili muške gamete i strukture, nego i strukture sporofita od kojih nastaju muške i ženske biljake.

Simbol

Zajednički simbol za predstavljanje muškog pola je simbol Mars Mars simbol]], ♂ (Unicode: U + 2642 Alt kodovi: Alt + 11), kruga sa strelicom u pavcu sjeveroistoka. Simbol je identičan sa planetrnim simbol Marsa. Za oznaku spola, po prvi puta ga je upotrebio Carolus Linnaeus, 1751. Simbol se često naziva i stiliziranim prikazo Rimskog boga Marsaa sa štitom i kopljem. Međutim, svi historijski dokazi ide u prilog da je izveden iz θρ, skraćenice grčkog naziva planete Tauros.[5]

Određivanje spola

Spol određenog organizma može odrediti niz faktora. To mogu biti genetičke ili okolinski ili se može prirodno promijeniti u toku života organizma. Iako većina vrsta sa muškoim i ženskim spolom imaju jedinke koji su (alternativo) muške ili ženske, hermafroditne životinje, kao što su crvi, imaju i muške i ženske reproduktivne organe.

Genetička determinacija

Većina sisara, uključujući i ljude, ima genetički određene spolove putem XY modela, gdje su muškarci heterogametska XY, za razliku od ženskih homogametske XX kombinacije spolnih hromosoma. Također je moguće u različitim vrstama, uključujući i ljudska bića, da se pojavi i XXY ili neki drugi interseksualni / hermafroditni oblik (oko 2% populacije). U procesu reprodukcije, mužjaci tvore X ili Y spermatozoide, dok ženke proozvode samo X jajne ćelije. Pajanjem Y spermatozoida i X jajne ćelije nastaju mužjaci, dok X sperma oplodnjom X nastaju ženke.

U dijelu Y hromozoma koji je odgovoran za muškost je spolno određujuća regija SRY. SRY aktivira Sox9, koji čini petlju sa FGF9 i PGD2 u gonadama, omogućavajući ovim genima dovoljno visoku produkciju za razvoj muškog spola. X0 mehanizam određivanja spola, kod nekih insekata, naprimjer, također podrazumijeva pokavu geterogametnih xx ženki i heterogametnih X0 mužjaka. U ZW modelu određivanja spola mužjaci imaju ZZ (za razliku od ženskih ZW) spolne hromosome. Javlja se kod ptica i nekih insekata (uglavnom leptiraa) i drugih organizama.

Kod predstavnika reda opnokrilci (Hymenoptera), kao što su mravi i pćele, spol je često određen cijelom haplodiploidnom hromosomskom garniturom, gdje je većina mužjaka haploidna, a ženke i neki sterilni mužjaci su diploidni.

Okolinska determinacija

Kod nekih vrsta gmizavaca, uključujući i aligatorwe, spol određuje temperatura na kojoj se inkubiraju jaja. Druge vrste, kao što su neki puževi, postoji promjena spola: odrasli počinju kao mužjaci, koji zatim postaju ženke. Kod tropskih klovn riba, dominantna jedinka u grupi postaje ženka, dok su ostali mužjaci. U nekim zglavkarima, spol određuju infekcije. Bakterije roda Wolbachia mijenjajunjihovu seksualnosti; neke vrste se sastoje isključivo od ZZ jedinki.

Reference

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  2. ^ Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.
  3. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  4. ^ Dusenbery D. B. (2009): Living at micro scale. Harvard University Press, Cambridge, Mass. ISBN 978-0-674-03116-6.
  5. ^ http://www.jstor.org/pss/1217734, Stearn W. T. (1962): The Origin of the Male and Female Symbols of Biology. Taxon, 11, No. 4: 109-113

Također pogledajte