Razlika između izmjena na stranici "Gustoća"

Uklonjeno 14 bajtova ,  prije 6 godina
m
gramatika, replaced: obzirom da → obzirom na to da using AWB
m
m (gramatika, replaced: obzirom da → obzirom na to da using AWB)
Gustoća nam govori kolika je masa neke tvari sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kažemo da je tijelo gušće.
 
Gustoća nikada nije nepromjenljiva karakteristika neke tvari, već ovisi ponajprije o temperaturi te to važi za sve tvari u svim [[Agregatna stanja|agregatnim stanjima]]. Za plinovito agregatno stanje, gustoća ovisi i o pritisku koji vlada u tom plinu.
 
U pravilu, gustoća svih tvari opada s porastom temperature. To neće biti slučaj samo ako je termičko širenje tvari na neki način mehanički spriječeno; tada će se kod plinova povećati [[Pritisak|pritisak]], a kod čvrstih tvari će se pojaviti [[Naprezanje|naprezanje]]. Tekućine će se ponašati vrlo slično kao i čvrste tvari, ali kod njih termičko rastezanje nema praktičnu važnost s obzirom na to da je zanemarivo i nema nikakve tehničke primjene - svaka tekućina će početi isparavati prije nego se dogodi znatno povećanje njenog volumena.
 
Jedina poznata tvar u prirodi za koju ne važi navedeno ponašanje gustoće u ovisnosti o temperaturi je [[Voda|voda]]. Voda je najgušća na temperaturi od 4 °C, a u čvrstom stanju (led) ima osjetno manju gustoću nego u tekućem stanju - zbog toga led pluta na vodi.
 
Veličina usko povezana s gustoćom je '''specifični volumen'''. Veza specifičnog volumena s gustoćom je slijedeća