Razlika između verzija stranice "Stirlingov motor"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA |
m bosnizacija, replaced: ijum → ij |
||
Red 1:
'''Stirlingov motor''' je toplotna mašina pogonjena toplim gasom, može se nazivati i toplogasni motor. Princip se zasniva na cikličnoj kompresiji i rashladjivanju zagrijanog gasa prilikom čega nastaje [[mehanički rad]] pa stoga i spada u istu kategoriju mašina kao što su [[Parna mašina|parna]] i [[
== Historija ==
Stirlingov motor je izumio 1816 godine [[škotska|škotski]] [[sveštenik]] [[Robert Stirling]].
Prva šira upotreba Stirlingovog motora je počela u 19. vijeku. Tada se u domaćinstvima ovaj motor koristio kao [[ventilator]] tadašnji proizvođač je bio [[Louis Henrici]].
==Princip rada==
Stirlingov motor se sastoji u suštini od sljedećih dijelova: hladni dio, pogonski [[
Regenerator služi kao rezervoar za toplotu i omogućava bolji stepen iskoristivosti toplotne energije.
==Vrste motora==
Red 17:
*Tip alfa se sastoji iz dva cilindra s tim što je u svakom cilindru po jedan klip (radni i pogonski) ugrađeni. Jedan cilindar se zagrijava, dok se drugi hladi. Cilindri su ugrađeni sa 90 ° razlike. Regenerator se nalazi između glava cilindara.
[[Datoteka:Alpha Stirling.gif|miniatur|200px|centriran|Alfa tip (animacija)]]
*Kod tipa beta su oba klipa u jednom cilindru. Donji dio cilindra se zagrijava dok se gornji hladi. Ovakva izvedba proizvodi manje vibracija a osim toga je ugradnja kompaktnija tj. zauzima manje prostora.
[[Datoteka:
*Tip gama je sličan tipu alfa samo je bez regeneratora.
Kao poseban tip postoje [[Niskotemperaturni Stirlingov motor|niskotemperaturni]] Stirlingovi motori čiji pogon je moguć uz samo nekoliko [[Kelvin
Poseban doprinos razvoju ove vrste motora je dao prof. [[Ivo Kolin]].
▲Kao poseban tip postoje [[Niskotemperaturni Stirlingov motor|niskotemperaturni]] Stirlingovi motori čiji pogon je moguć uz samo nekoliko [[Kelvin|Kelvina]] stepeni razlike. Takvi se mogu pokretati i uz pomoć toplote ljudskog tijela.
▲Poseban doprinos razvoju ove vrste motora je dao prof. [[Ivo Kolin]]. <ref>http://ivokolin.com/ </ref>
==Izvor energije==
Line 40 ⟶ 36:
* [[Sunce|Sunčevi zraci]]
*[[Vatra]]
*Toplota iz okoline: npr. [[
*Otpadna toplota iz [[Industrija|industrijskih]] procesa
*Toplota koja nastanje prilikom raspada [[Radioaktivnost|radioaktivnog]] materijala
==Primjena u praksi==
Stirlingovi motori nisu do sada osvojili tržište poput oto ili dizel motora. Ipak budući da rade sa svakim izvorom toplote mogli bi se koristiti kao [[Pumpa|pumpe]] za vodu u zemljama [[Treći svijet|Trećeg
svijeta]].
Kompanije poput [[Erikson
[[Datoteka:Philips Stirling 1.jpg|thumb|Stirlingov motor proizveden od [[Filips
[[
▲[[Datoteka:Philips Stirling 1.jpg|thumb|Stirlingov motor proizveden od [[Filips|Filipsa]] iz 1953]]
▲[[Stepen_iskorištenja|Stepen iskorištenja]] Stirlingovog motora može u teoriji dostići [[Carnotov ciklus]]:
: <math>\eta=1-\frac{T_H}{T_T}</math>
== Također pogledajte ==
Line 76 ⟶ 58:
==Reference==
{{reference}}
== Literatura ==
* Ivo Kolin: ''Stirling motor - history, theory, practice.'' Zagreb Univ. Publ., Dubrovnik 1991
* Colin D. West: ''Principles and applications of Stirling engines.'' Van Nostrand Reinhold, New York 1986, ISBN 0-442-29273-2
== Vanjski linkovi ==
▲* [http://www.youtube.com/watch?v=dv1eH1ctfUw Objašnjenje procesa na uz pomoc grafike]
{{Commonscat|Stirling engines}}
|