Razlika između verzija stranice "Stirlingov motor"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA
m bosnizacija, replaced: ijum → ij
Red 1:
'''Stirlingov motor''' je toplotna mašina pogonjena toplim gasom, može se nazivati i toplogasni motor. Princip se zasniva na cikličnoj kompresiji i rashladjivanju zagrijanog gasa prilikom čega nastaje [[mehanički rad]] pa stoga i spada u istu kategoriju mašina kao što su [[Parna mašina|parna]] i [[Motori_sa_unutrašnjim_sagorijevanjemMotor s unutrašnjim sagorijevanjem|motori sa unutrasnjimunutrašnjim sagorijevanjem]] s tim da je razlika u tome što se toplota dovodi vanjskim putem. <ref>"Stirling Engines", G. Walker (1980), Clarenden Press, Oxford, page 1: "A Stirling engine is a mechanical device which operates on a *closed* regenerative thermodynamic cycle, with cyclic compression and expansion of the working fluid at different temperature levels." </ref> Kao radni gas može se uzeti [[vazduh]], [[helijumhelij]] ili [[vodonik]]. Za korisni rad je dovoljna razlika [[temperatura]] izmedju izvora toplote, npr. [[Sunce]] ili [[Vatra|vatra]], i okoline.
 
== Historija ==
 
Stirlingov motor je izumio 1816 godine [[škotska|škotski]] [[sveštenik]] [[Robert Stirling]]. <ref>http://www.buch-der-synergie.de/c_neu_html/c_04_37_sonne_hochtemperatur_stirling.htm </ref> Poslije parne mašine je ovo najstarija toplotna mašina. Izumitelj Stirling je pokušao da stvori zamjenu za parne mašine jer su u to vrijeme bile česte nesreće posredom eksplozija parnih kotlova.
Prva šira upotreba Stirlingovog motora je počela u 19. vijeku. Tada se u domaćinstvima ovaj motor koristio kao [[ventilator]] tadašnji proizvođač je bio [[Louis Henrici]]. <ref>http://www.deutsches-museum.de/sammlungen/maschinen/kraftmaschinen/verbrennung/heissluftmaschinen/heissluftmaschine-heinrici-1925/ Primjerak iz njemačkog muzeja u Minhenu </ref>
 
==Princip rada==
 
Stirlingov motor se sastoji u suštini od sljedećih dijelova: hladni dio, pogonski [[Klip|klip]], [[Regenerator|regenerator]], topli dio i kompresioni klip. U toplom dijelu se [[zapremina]] gasa povećava vršeći pritisak na kompresujući klip a u hladnom dijelu se taj pritisak prenosi na pogonski klip i tu se smanjuje zapremina gasa. Prilikom tog procesa se vrši mehanički rad.
 
Regenerator služi kao rezervoar za toplotu i omogućava bolji stepen iskoristivosti toplotne energije. <ref> Viebach Dieter, ''Der Stirlingmotor - einfach erklärt und leicht gebaut'' Staufen bei Freiburg 2009, Ökobuch Verlag, S.16 ISBN 978-3-936896-31-2 </ref> Klipovi se nalaze na zajedničkoj osovini, njihova razlika u taktu motora iznosi 90°.
 
==Vrste motora==
Red 17:
 
*Tip alfa se sastoji iz dva cilindra s tim što je u svakom cilindru po jedan klip (radni i pogonski) ugrađeni. Jedan cilindar se zagrijava, dok se drugi hladi. Cilindri su ugrađeni sa 90 ° razlike. Regenerator se nalazi između glava cilindara.
 
 
[[Datoteka:Alpha Stirling.gif|miniatur|200px|centriran|Alfa tip (animacija)]]
 
 
*Kod tipa beta su oba klipa u jednom cilindru. Donji dio cilindra se zagrijava dok se gornji hladi. Ovakva izvedba proizvodi manje vibracija a osim toga je ugradnja kompaktnija tj. zauzima manje prostora.
 
[[Datoteka:Stirling_AnimationStirling Animation.gif|miniatur|200px|centriran|Beta tip (animacija)]]
 
*Tip gama je sličan tipu alfa samo je bez regeneratora.
 
Kao poseban tip postoje [[Niskotemperaturni Stirlingov motor|niskotemperaturni]] Stirlingovi motori čiji pogon je moguć uz samo nekoliko [[Kelvin|Kelvina]]a stepeni razlike. Takvi se mogu pokretati i uz pomoć toplote ljudskog tijela.
 
Poseban doprinos razvoju ove vrste motora je dao prof. [[Ivo Kolin]]. <ref>http://ivokolin.com/ </ref>
 
Kao poseban tip postoje [[Niskotemperaturni Stirlingov motor|niskotemperaturni]] Stirlingovi motori čiji pogon je moguć uz samo nekoliko [[Kelvin|Kelvina]] stepeni razlike. Takvi se mogu pokretati i uz pomoć toplote ljudskog tijela.
 
Poseban doprinos razvoju ove vrste motora je dao prof. [[Ivo Kolin]]. <ref>http://ivokolin.com/ </ref>
 
==Izvor energije==
Line 40 ⟶ 36:
* [[Sunce|Sunčevi zraci]]
*[[Vatra]]
*Toplota iz okoline: npr. [[Gejzir|gejzirigejzir]]i
*Otpadna toplota iz [[Industrija|industrijskih]] procesa
*Toplota koja nastanje prilikom raspada [[Radioaktivnost|radioaktivnog]] materijala
 
 
 
==Primjena u praksi==
 
Stirlingovi motori nisu do sada osvojili tržište poput oto ili dizel motora. Ipak budući da rade sa svakim izvorom toplote mogli bi se koristiti kao [[Pumpa|pumpe]] za vodu u zemljama [[Treći svijet|Trećeg
 
svijeta]]. <ref>http://www.chemie.de/lexikon/Stirlingmotor.html </ref>
Kompanije poput [[Erikson|Eriksona]]a ili [[Filips|Filipsa]]a nude već dugo na tržištu modele snage od nekoliko [[kW]].
 
[[Datoteka:Philips Stirling 1.jpg|thumb|Stirlingov motor proizveden od [[Filips|Filipsa]]a iz 1953]]
 
[[Stepen_iskorištenja|Stepen iskorištenja]] Stirlingovog motora može u teoriji dostići [[Carnotov ciklus]]:
[[Datoteka:Philips Stirling 1.jpg|thumb|Stirlingov motor proizveden od [[Filips|Filipsa]] iz 1953]]
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
[[Stepen_iskorištenja|Stepen iskorištenja]] Stirlingovog motora može u teoriji dostići [[Carnotov ciklus]]:
 
: <math>\eta=1-\frac{T_H}{T_T}</math>
 
 
== Također pogledajte ==
Line 76 ⟶ 58:
 
==Reference==
{{reference}}
 
 
<references />
 
== Literatura ==
 
* Ivo Kolin: ''Stirling motor - history, theory, practice.'' Zagreb Univ. Publ., Dubrovnik 1991
* Colin D. West: ''Principles and applications of Stirling engines.'' Van Nostrand Reinhold, New York 1986, ISBN 0-442-29273-2
 
== Vanjski linkovi ==
 
* [http://www.youtube.com/watch?v=dv1eH1ctfUw Objašnjenje procesa na uz pomocpomoć grafike]
== Weblinkovi ==
 
 
 
* [http://www.youtube.com/watch?v=dv1eH1ctfUw Objašnjenje procesa na uz pomoc grafike]
 
 
{{Commonscat|Stirling engines}}