18.380
izmjena
Razlika između izmjena na stranici "Jupiter"
m
bosnizacija, replaced: ijum → ij
m (Uklanjanje Link FA/FL/GA) |
m (bosnizacija, replaced: ijum → ij) |
||
|
| Pritisak = 20–200 kPa
| Skalarna visina = 27 km
| Atmosferski sastav = [[Vodonik]]: 89,8±2,0%<br />[[
}}
'''Jupiter''' je peta [[planeta]] od [[Sunce|Sunca]] i najveća planeta u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]]. Jupiter je udaljen 5.20 AU ili 778,330,000
Jupiter je četvrto najsjajnije [[nebesko tijelo]], nakon Sunca, Mjeseca i [[Venera|Venere]]. Masivniji je 2.5 puta od ukupne mase ostalih osam planeta u Sunčevom sistemu.
Jupiterova atmosfera sastoji se od gustih slojeva oblaka čija visina seže do 1000 kilometara. Slojevi oblaka dijele se u tri glavne grupe koji se međusobno razlikuju po boji. Na vrhu atmosfere se nalaze crveni oblaci čiji sastav je mješavina leda i vode. Kristali amonij-hidrosulfida čine bijele i smeđe oblake koji su u središnjem dijelu atmosfere. Dno atmosfere pokrivaju plavičasti oblaci koji svoju boju zahvaljuju kristalima amonijakovog leda. Općenito se može reći da je atmosfera ovoga diva među planetama Sunčevog sistema sastavljena od 75 % hidrogena i 23 % helija. Ostatak otpada na vodenu paru, metan, amonijak i slične hemijske spojeve.
Najzanimljiviji fenomen vezan za Jupiterovu atmosferu je takozvana "velika crvena pjega". To je područje eliptičnog oblika u jupiterovoj atmosferi čija je veličina otprilike 12 000 × 25 000
Nije samo područje velike crvene pjege aktivno u Jupiterovoj atmosferi. Cijela atmosfera je vrlo turbulentna i aktivna. Prosječna brzina vjetra u gornjim slojevima Jupiterove atmosfere je 500
=== Osobine unutrašnjosti planete ===
Jupiter je po sastavu 90% hidrogen i 10% helij (po masenom udjelu), sa tragovima vode, metana i amonijaka. Taj sastav približno odgovara i sastavu prvotnog oblaka od kojeg je i nastao Sunčev sistem.
Jupiterova unutrašnjost je vrlo vruća, temperature u središtu su čak 20 000 K, pa Jupiter 1.5 puta više energije zrači u Svemir nego što je prima od Sunca. Ravnotežna temperatura (ona koju bi imao da ga grije samo Sunce) za Jupiter iznosi 140 K, ali je stvarna temperatura njegovih vanjskih dijelova oko 160 K. To se objašnjava Kelvin-Helmholtzovim mehanizmom (potencijalna energija gravitacijskog polja sažimanjem prelazi u unutarnju energiju). Za opaženu količinu energije bi bilo dovoljno da se Jupiter sažme za 1
Postoji neopravdano mišljenje da Jupiteru nedostaje samo malo mase da bi postao [[zvijezda]]. Iako velik, Jupiter je po dimenzijama vrlo daleko od zvijezda ili smeđih patuljaka. Trebala bi mu 80 puta veća masa da u njegovu središtu započnu nuklearne reakcije.
Jupiter svoju stazu oko Sunca obiđe za 11.87 godina. Zbog eliptičnosti putanje udaljenost između Jupitera i Sunca varira od 4.95 do 5.5 AJ.
=== Rotacija ===
1955. godine otkrivena je radio-emisija s Jupitera, što je upućivalo na jako magnetsko polje. Jako magnetsko polje Jupitera posljedica je debelog sloja metalnog vodika i brze rotacije. Magnetska je os priklonjena za 11° prema osi rotacije.
U atmosferi, ono iznosi oko 10<sup>
Ono obuhvata i putanje Jupiterovih satelita, pa se time djelomično objašnjava velika vulkanska aktivnost na [[Io|Iju]]. Između Jupitera i Ioa izmjerena je električna struja jakosti 5 miliona ampera (5 MA). Naelektrizirane čestice ubrzane do vrlo velikih brzina udaraju u Iovu površinu i izbijaju atome s površine. Izbijeni atomi čine Iov Torus, veliki prstenasti oblak električki nabijenih čestica oko Iove putanje.
== Jupiterovi prstenovi ==
Godine [[1979]]. letjelica [[Voyager]] je otkrila Jupiterove prstenove. Prstenovi se uglavnom sastoje od mikrometarskih čestica prašine, a prostiru se sve do površine planeta. Najbliži Jupiteru je '''Halo''' prsten, širok oko 20 000
== Prirodni sateliti ==
* orbitalne prstene koje opasuju planet slične onima oko Saturna, ali manje izražene
* nove satelite koje nisu bile opaženi prije, na primjer grupu satelita u porodici [[Amalteja]] koji su u niskoj orbiti iznad Jupitera i koji imaju promjer manji od
== Planeta Jupiter u romanima i filmovima ==
* U filmu Odiseja 2001 (2001: A Space Odyssey) (1968) [[Stanley Kubrick]]a, Jupiter je središte radnje, dok u nastavku u filmu Odiseja 2010 (2010: Odyssey Two) (1984) Jupiter se pretvara u zvijezdu s pomoću fiktivne tehnologije koja uspjeva povećati gustoću jezgra Jupitera.
{{Sunčev sistem}}
| |||