Razlika između izmjena na stranici "Sunce"

Uklonjeno 25 bajtova ,  prije 5 godina
m
bosnizacija, replaced: ijum → ij (7)
m (bosnizacija, replaced: ijum → ij (7))
| Ugaoni prečnik =
<!-- ** Osobine fotosfere ** -->
| Fotosferski sastav = [[Vodonik]]: 73.46%<br />[[HelijumHelij]]: 24.85%<br />[[Kisik]]: 0.77%<br />[[Karbon]] 0.29%<br />[[Željezo]]: 0.16%<br />[[Neon]]: 0.12%<br />[[Dušik]]: 0.09%<br />[[Silicij]]: 0.07%<br />[[MagnezijumMagnezij]]:: 0.05%<br />[[Sumpor]]: 0.04%
}}
[[Datoteka:Sun920607.jpg|mini|desno|300px|Sunce]]
== Fizičke osobine ==
 
Sunce je zvijezda [[glavni niz|glavnog niza]], [[spektralni tip|spektralnog tipa]] G2, <ref name="COSMOS">[http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/S/Sun Sunce. Članak iz enciklopedije COSMOS na astronomskom univerzitetu u Swinburnu, Australija] učitano 14.01.2013 [[Engleski jezik|eng.]] </ref> što znači da je nešto veća i toplija od prosječne zvijezde, ali nedovoljno velika da bi pripadala tzv. "divovima". Životni vijek zvijezda ovog spektralnog tipa je oko 10 milijardi godina, a budući da je Sunce staro oko 5 milijardi godina, nalazi se u sredini svog životnog ciklusa. <ref name="COSMOS"/>
 
U središtu Sunca u termonuklearnim reakcijama ([[Fuzija|nuklearna fuzija]]) [[vodonik]] se pretvara u [[helijumhelij]]. Svake sekunde u nuklearnim reakcijama učestvuje 3,8{{e|38}} [[proton]]a (hidrogenovih jezgri). Oslobođena energija biva izračena sa sunčeve površine u obliku [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] i [[neutrino|neutrina]], te manjim dijelom kao kinetička i toplotna energija čestica [[Sunčev vjetar|Sunčevog vjetra]] i energija Sunčevog magnetskog polja.
 
Zbog ekstremno visokih temperatura, materija je u obliku [[plazma|plazme]]. Posljedica toga je da Sunce ne rotira kao čvrsto tijelo. Brzina rotacije je veća na ekvatoru, nego u blizini polova, zbog čega dolazi do iskrivljenja silnica magnetskog polja, erupcija plina sa Sunčeve površine i stvaranja [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]] i [[Sunce#hromosfera|prominencija]] (protuberanci). Ove pojave nazivamo Sunčevom aktivnošću.
</div>
 
'''Osnovni podaci:''' <ref name="NATIONAL"> Linda K. Glover, DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg 2005 ISBN 3-937606-26-2 S.123 [[Njemački jezik|njem.]] </ref>
 
{| cols="2" width="350"
=== Jezgra ===
 
Do četvrtine poluprečnika Sunca prostire se jezgro, područje visoke temperature, oko 15,6 miliona [[Kelvin|K]] i pritiska 10<sup>16</sup> [[Pascal|Pa]]. U takvim uvjetima odvija se [[fuzija]] hidrogena u helijumhelij. Spajanjem 4 protona (jezgra atoma hidrogena) nastaje jedno jezgro atoma helijumahelija (2 [[proton]]a i 2 [[neutron]]a), pri čemu se oslobađaju subatomske čestice i energija u obliku [[gama zračenje|gama-zračenja]].
 
Unutrašnji dio Sunca se može podijeliti na tri dijela. <ref name="COSMOS"/>
 
==== Zona nuklearnih reakcija ====
Zona nuklearnih reakcija dobila je ime po tome što se u njoj odvija nuklearna reakcija. Temperatura u jezgri je 15,6 miliona kelvina, a pritisak 10<sup>16</sup> paskala. U ovakvim uslovima gas prelazi u plazmu. [[Plazma]] je stanje materija u kojoj su atomi toliko stisnuti da su im jezgre odvojene od elektrona i slobodno plutaju. Ovo stanje materije svrstava se u četvrto agregatno stanje.
U jezgri Sunca postoje uslovi da se pokrene jedna od nuklearnih reakcija. Koja će se pokrenuti zavisi od temperature.
p-p ciklus (proton-proton ciklus) da se pokrene ova vrsta dovoljna je temperatura od 15,6 miliona kelvina. <ref name="COSMOS"/> Dolazi do spajanja četiri protona i stvara se helijumhelij koji se sastoji od dva protona i dva neutrona. U jezgri Sunca ima više [[helijumhelij]]a nego [[vodonik]]a.
 
==== Radioaktivna zona ====
=== Fotosfera ===
 
Prividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom. <ref name="NATIONAL"/> Ovdje se temperature kreću oko 6000 K. Vrući plin izvire iz unutrašnjosti na površinu, zbog čega nam se čini da površina ima granulastu (zrnatu) strukturu. Granule su promjera oko 1.000&nbsp;km, u stalnom su pokretu (poput vrenja vode) i vrijeme trajanja im je nekoliko minuta. Ponekada nastaju tzv. supergranule promjera 30.000&nbsp;km i vremena života 24 h.
 
==== Granule ====
=== Hromosfera ===
 
Hromosfera je niži sloj Sunčeve atmosfere, proteže se iznad fotosfere do visine oko 10.000&nbsp;km. Znatno je rjeđa od fotosfere i nepravilnog oblika. Sa Zemlje se primjećuje samo za vrijeme potpunog pomračenja Sunca. Porastom visine gustoća atmosfere opada, ali se povećava temperatura. Ove promjene gustoće i temperature izražene su u prelaznom području između hromosfere i korone.
 
U hromosferi se događaju izboji plina stvarajući efekte koje se nazivaju prominencije i baklje.
* F korona
 
Vanjski dijelovi korone stalno gube masu u obliku Sunčevog vjetra. <ref name="NATIONAL"/>
 
==== Koronalne rupe ====
Sunčev (solarni) vjetar je struja čestica izbačenih velikom brzinom iz gornjih slojeva Sunčeve atmosfere, uglavnom elektrona i protona. Iako je ovaj gubitak mase Sunca gotovo beznačajan i gustoća Sunčevog vjetra malehna, čestice se kreću velikim brzinama i izazivaju vidljive efekte na tijelima u Sunčevom sistemu. Poznatiji efekti Sunčevog vjetra su [[polarna svjetlost]] i usmjeravanje repa komete suprotno od Sunca.
 
U blizini Zemlje Zemljino magnetsko polje zarobljava čestice Sunčevog vjetra i usmjerava ih prema magnetskim polovima. Budući da se čestice Sunčevog vjetra kreću brzinama oko 900 &nbsp;km/s, <ref name="NATIONAL"/> pri sudaru sa česticama u zemljinoj atmosferi dolazi do ioniziranja plina i pojave svjetlosti. Ova se pojava uočava u polarnim područjima, zbog čega je dobila ime [[polarna svjetlost]] ili Aurora Borealis] (odnosno Aurora Australis na južnoj Zemljinoj polulopti). Ukoliko je Sunčeva aktivnost veća, pojačano djelovanje Sunčevog vjetra može dovesti do pojave polarne svjetlosti i na manjim geografskim širinama. U takvim uslovima postoji mogućnost ometanja ili čak oštećenja radio-komunikacijskih uređaja na Zemlji i vještačkim satelitima.
 
Komete se prilikom dolaska u blizinu Sunca zagrijavaju, zaleđena površina komete isparava i oslobađa oblak plina i čestica prašine. Djelovanjem čestica Sunčevog vjetra, oblak se oblikuje u rep komete. Budući da Sunčev vjetar dolazi iz smjera Sunca, potiskuje rep kometa u suprotnom smjeru.
=== Sunčeve pjege ===
[[Galileo Galilej]] je otkrio pjege [[1611]] godine.<ref name="Galileo">[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/Biographies/Galileo.html Biografija Galileo Galileja na škotskom St.Andrews univerzitetu za matematiku i statistiku] učitano 14.01.2014 [[Engleski jezik|eng.]]</ref> Otkrio je da se nalaze na površini Sunca i da se kreću od istoka ka zapadu. Ovo kretanje ima veze sa rotacijom Sunca sa periodom od 27 dana u odnosu na Zemlju odnosno 25 u odnosu na zvijezde.
[[Scheiner]] je početkom 17. vijeka otkrio da pjege u većim heliografskim širinama rotiraju manjom ugaonom brzinom u odnosu na one u blizini ekvatora. [[Richard Christofer Carrincton]] proveo je prva značajna ispitivanja diferencijalne rotacije. Rotacija polarnih dijelova traje oko 36 dana,<ref name="NATIONAL"/> a ekvatorskih 25.43 dana. <ref name="COSMOS"/>
 
Siunčeve pjege pojavljuju se i nestaju. Tamnije su zbog kontrasta prema fotosferi. Zrače manje u odnosu na fotosferu, a temperatura im je od 3,5 - 4000 kelvina oko 2000 kelvina manje od okoline. U njenom središtu izvire ionizirani gas, a s njim se prenose silnice magnetnog polja koje ima magnetnu indukciju 0,4 tesla. To nije najveća vrijednost koju dostiže Sunce. [[Magnetno polje]] je ravnomjerno raspoređeno samo u pjegama. Ono je koncentrirano i po rubovima supergranula. To su cjevaste silnice dimenzija oko 500&nbsp;km. Magnetna indukcija ovdje je 0,1 tesla. Pjege se pojavljuju kao pore. Neke ostanu takve, a neke rastu.
== Reference ==
 
{{reference}}
 
<references />
== Vanjski linkovi ==
 
* [http://sohowww.nascom.nasa.gov/ SOHO (solarni i heliosferični satelit) na oficijelnoj stranici američke svemirske agencije NASA ] učitano 14.01.2014 [[Engleski jezik|eng.]]
* [http://www.nso.edu/ Nacionalni sunčev observatorij] učitano 14.01.2014 [[Engleski jezik|eng.]]
18.380

izmjena