18.380
izmjena
m (bosnizacija, replaced: ijum → ij (7)) |
|||
| Ugaoni prečnik =
<!-- ** Osobine fotosfere ** -->
| Fotosferski sastav = [[Vodonik]]: 73.46%<br />[[
}}
[[Datoteka:Sun920607.jpg|mini|desno|300px|Sunce]]
== Fizičke osobine ==
Sunce je zvijezda [[glavni niz|glavnog niza]], [[spektralni tip|spektralnog tipa]] G2,
U središtu Sunca u termonuklearnim reakcijama ([[Fuzija|nuklearna fuzija]]) [[vodonik]] se pretvara u [[
Zbog ekstremno visokih temperatura, materija je u obliku [[plazma|plazme]]. Posljedica toga je da Sunce ne rotira kao čvrsto tijelo. Brzina rotacije je veća na ekvatoru, nego u blizini polova, zbog čega dolazi do iskrivljenja silnica magnetskog polja, erupcija plina sa Sunčeve površine i stvaranja [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]] i [[Sunce#hromosfera|prominencija]] (protuberanci). Ove pojave nazivamo Sunčevom aktivnošću.
</div>
'''Osnovni podaci:''' <ref name="NATIONAL">
{| cols="2" width="350"
=== Jezgra ===
Do četvrtine poluprečnika Sunca prostire se jezgro, područje visoke temperature, oko 15,6 miliona [[Kelvin|K]] i pritiska 10<sup>16</sup> [[Pascal|Pa]]. U takvim uvjetima odvija se [[fuzija]] hidrogena u
Unutrašnji dio Sunca se može podijeliti na tri dijela.
==== Zona nuklearnih reakcija ====
Zona nuklearnih reakcija dobila je ime po tome što se u njoj odvija nuklearna reakcija. Temperatura u jezgri je 15,6 miliona kelvina, a pritisak 10<sup>16</sup> paskala. U ovakvim uslovima gas prelazi u plazmu. [[Plazma]] je stanje materija u kojoj su atomi toliko stisnuti da su im jezgre odvojene od elektrona i slobodno plutaju. Ovo stanje materije svrstava se u četvrto agregatno stanje.
U jezgri Sunca postoje uslovi da se pokrene jedna od nuklearnih reakcija. Koja će se pokrenuti zavisi od temperature.
p-p ciklus (proton-proton ciklus) da se pokrene ova vrsta dovoljna je temperatura od 15,6 miliona kelvina.
==== Radioaktivna zona ====
=== Fotosfera ===
Prividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom.
==== Granule ====
=== Hromosfera ===
Hromosfera je niži sloj Sunčeve atmosfere, proteže se iznad fotosfere do visine oko 10.000 km. Znatno je rjeđa od fotosfere i nepravilnog oblika. Sa Zemlje se primjećuje samo za vrijeme potpunog pomračenja Sunca. Porastom visine gustoća atmosfere opada, ali se povećava temperatura. Ove promjene gustoće i temperature izražene su u prelaznom području između hromosfere i korone.
U hromosferi se događaju izboji plina stvarajući efekte koje se nazivaju prominencije i baklje.
* F korona
Vanjski dijelovi korone stalno gube masu u obliku Sunčevog vjetra.
==== Koronalne rupe ====
Sunčev (solarni) vjetar je struja čestica izbačenih velikom brzinom iz gornjih slojeva Sunčeve atmosfere, uglavnom elektrona i protona. Iako je ovaj gubitak mase Sunca gotovo beznačajan i gustoća Sunčevog vjetra malehna, čestice se kreću velikim brzinama i izazivaju vidljive efekte na tijelima u Sunčevom sistemu. Poznatiji efekti Sunčevog vjetra su [[polarna svjetlost]] i usmjeravanje repa komete suprotno od Sunca.
U blizini Zemlje Zemljino magnetsko polje zarobljava čestice Sunčevog vjetra i usmjerava ih prema magnetskim polovima. Budući da se čestice Sunčevog vjetra kreću brzinama oko 900
Komete se prilikom dolaska u blizinu Sunca zagrijavaju, zaleđena površina komete isparava i oslobađa oblak plina i čestica prašine. Djelovanjem čestica Sunčevog vjetra, oblak se oblikuje u rep komete. Budući da Sunčev vjetar dolazi iz smjera Sunca, potiskuje rep kometa u suprotnom smjeru.
=== Sunčeve pjege ===
[[Galileo Galilej]] je otkrio pjege [[1611]] godine.<ref name="Galileo">[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/Biographies/Galileo.html Biografija Galileo Galileja na škotskom St.Andrews univerzitetu za matematiku i statistiku] učitano 14.01.2014 [[Engleski jezik|eng.]]</ref> Otkrio je da se nalaze na površini Sunca i da se kreću od istoka ka zapadu. Ovo kretanje ima veze sa rotacijom Sunca sa periodom od 27 dana u odnosu na Zemlju odnosno 25 u odnosu na zvijezde.
[[Scheiner]] je početkom 17. vijeka otkrio da pjege u većim heliografskim širinama rotiraju manjom ugaonom brzinom u odnosu na one u blizini ekvatora. [[Richard Christofer Carrincton]] proveo je prva značajna ispitivanja diferencijalne rotacije. Rotacija polarnih dijelova traje oko 36 dana,<ref name="NATIONAL"/> a ekvatorskih 25.43 dana.
Siunčeve pjege pojavljuju se i nestaju. Tamnije su zbog kontrasta prema fotosferi. Zrače manje u odnosu na fotosferu, a temperatura im je od 3,5 - 4000 kelvina oko 2000 kelvina manje od okoline. U njenom središtu izvire ionizirani gas, a s njim se prenose silnice magnetnog polja koje ima magnetnu indukciju 0,4 tesla. To nije najveća vrijednost koju dostiže Sunce. [[Magnetno polje]] je ravnomjerno raspoređeno samo u pjegama. Ono je koncentrirano i po rubovima supergranula. To su cjevaste silnice dimenzija oko 500 km. Magnetna indukcija ovdje je 0,1 tesla. Pjege se pojavljuju kao pore. Neke ostanu takve, a neke rastu.
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://sohowww.nascom.nasa.gov/ SOHO (solarni i heliosferični satelit) na oficijelnoj stranici američke svemirske agencije NASA ] učitano 14.01.2014 [[Engleski jezik|eng.]]
* [http://www.nso.edu/ Nacionalni sunčev observatorij] učitano 14.01.2014 [[Engleski jezik|eng.]]
|
izmjena