Razlika između izmjena na stranici "Plemeniti plinovi"

Uklonjen 21 bajt ,  prije 5 godina
m
bosnizacija, replaced: ijum → ij (10)
m (bosnizacija, replaced: ijum → ij (10))
! [[Hemijski simboli|Simbol]]
|-
| 2 || [[HelijumHelij]] || He
|-
| 10 || [[Neon]] || Ne
| 86 || [[Radon]] || Rd
|-
| 118 || [[UnunoktijumUnunoktij]] || Uuo
|}
[[Hemijski element]]i 18. grupe nazivaju se još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima, jer se vjerovalo da su nul-valentni i da ne grade spojeve. Otuda potiče i nekadašnji naziv nulta grupa. U ovu grupu elemenata spadaju: [[helijumhelij]] (He), [[neon]] (Ne), [[argon]] (Ar), [[kripton]] (Kr), [[ksenon]] (Xe) i [[radon]] (Rn). Radon je radioaktivan s poluvremenom raspadanja od 3,8 dana. Proizvod je [[radioaktivnost|radioaktivnog]] raspadanja [[radijumradij]]a. Ovi su se elementi počeli primjenjivati tek [[1910]]. godine, kada je otkriveno da [[električna struja]] pri prolasku kroz ove elemente daje obojenu [[svjetlost]]. Do 1910. godine plemeniti su plinovi imali samo teoretski značaj. Zajednička je oznaka [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ove grupe ns<sup>2</sup> np<sup>6</sup> (s izuzetkom [[helijumhelij]]a čija je konfiguracija ns<sup>2</sup>) s popunjenim valentnim orbitalama.
 
== Osobine elemenata u grupi ==
 
Zbog vrlo stabilne konfiguracije, plemeniti plinovi ne mogu primiti nijedan [[elektron]], a da se ne počne popunjavati novi [[energetski nivo]]. Popunjene [[atomske orbitale]] ne daju mogućnost međusobnog spajanja [[atom]]a ovih elemenata, te su u sva tri [[agregatna stanja]] monoatomi. Plemeniti plinovi imaju vrlo visoke vrijednosti [[Energija ionizacije|energije ionizacije]] tako da teško mogu otpustiti elektron. Među atomima postoje samo [[Van der Waalsove sile|Van der Waalsove]] privlačne sile koje rastu s porastom atomskog broja, a s njima i [[talište]] i [[vrelište]]. Plemeniti plinovi nemaju miris i okus, a u vodi su slabo [[rastvorljivost|topljivi]]. HelijumHelij, koji ima samo dva elektrona, ima najniže talište i vrelište. Helij nije dobiven u čvrstom stanju. Plemeniti plinovi ulaze u sastav [[atmosfera|atmosfere]]. Dobivaju se frakcionom [[destilacija|destilacijom]].
 
== Primjena plemenitih plinova ==
 
[[HelijumHelij]] se koristi za punjenje [[balon]]a. "HelijumovHelijev zrak" daje se roniocima, jer se helijumhelij manje otapa u krvi od azota te se brže mogu dizati prema površini. Tako se sprječava dubinska bolest. HelijumHelij služi za ispitivanje materije pri vrlo niskim temperaturama. Pretpostavlja se da je u tečnom stanju i pri [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]].
 
[[Neon]] se upotrebljava za punjenje [[neonska cijev|reklamnih svjetlećih cijevi]]. Ako pri smanjenom [[pritisak|pritisku]] dođe do električnog pražnjenja kroz neon, javlja se narandžasto-ljubičasta svjetlost. Dodavanjem [[živa|živine]] pare i argona boja se mijenja do tamnoplave i zelene.
Plemeniti plinovi mogu graditi spojeve iako imaju vrlo stabilnu elektronsku konfiguraciju. Prvi spoj plemenitih plinova je napravljen [[1962]]. godine. Pri sobnoj temperaturi izvršeno je miješanje tamnocrvenih para [[platina heksafluorid]]a PtF<sub>6</sub> s viškom ksenona čime je nastao čvrsto žuti kompleksni spoj [[ksenon heksafluoroplatinat]], XePtF<sub>6</sub>
 
Do danas je napravljeno više stotina spojeva [[ksenon]]a: npr. s [[fluor]]om XeF<sub>2</sub>, XeF<sub>4</sub>, XeF<sub>6</sub>, s [[kisik]]om XeO<sub>3</sub>. Sva tri [[ksenon]]ova fluorida reaguju sa [[voda|vodom]], XeF<sub>4</sub> i XeF<sub>6</sub> reaguju jako burno. Jedan od produkata te reakcije je [[oksidi|oksid]] XeO<sub>3</sub>, koji je eksplozivan. <ref>Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry , John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0-471-59979-4</ref> Neki su od njih vrlo stabilni, kao na primjer Rb<sub>2</sub>XeF<sub>8</sub> koji se ne razgrađuje ni na 400 [[°C]]. Dobiveni su i neki spojevi [[kripton]]a i [[radon]]a.
 
Spojevi plemenitih plinova nemaju praktičnu primjenu, te njihovo dobijanje ima samo teorijsku vrijednost.
18.380

izmjena