Razlika između verzija stranice "Plemeniti plinovi"

| 2 || [[HelijumHelij]] || He

| 118 || [[UnunoktijumUnunoktij]] || Uuo

[[Hemijski element]]i 18. grupe nazivaju se još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima, jer se vjerovalo da su nul-valentni i da ne grade spojeve. Otuda potiče i nekadašnji naziv nulta grupa. U ovu grupu elemenata spadaju: [[helijumhelij]] (He), [[neon]] (Ne), [[argon]] (Ar), [[kripton]] (Kr), [[ksenon]] (Xe) i [[radon]] (Rn). Radon je radioaktivan s poluvremenom raspadanja od 3,8 dana. Proizvod je [[radioaktivnost|radioaktivnog]] raspadanja [[radijumradij]]a. Ovi su se elementi počeli primjenjivati tek [[1910]]. godine, kada je otkriveno da [[električna struja]] pri prolasku kroz ove elemente daje obojenu [[svjetlost]]. Do 1910. godine plemeniti su plinovi imali samo teoretski značaj. Zajednička je oznaka [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ove grupe ns² np⁶ (s izuzetkom [[helijumhelij]]a čija je konfiguracija ns²) s popunjenim valentnim orbitalama.

Zbog vrlo stabilne konfiguracije, plemeniti plinovi ne mogu primiti nijedan [[elektron]], a da se ne počne popunjavati novi [[energetski nivo]]. Popunjene [[atomske orbitale]] ne daju mogućnost međusobnog spajanja [[atom]]a ovih elemenata, te su u sva tri [[agregatna stanja]] monoatomi. Plemeniti plinovi imaju vrlo visoke vrijednosti [[Energija ionizacije|energije ionizacije]] tako da teško mogu otpustiti elektron. Među atomima postoje samo [[Van der Waalsove sile|Van der Waalsove]] privlačne sile koje rastu s porastom atomskog broja, a s njima i [[talište]] i [[vrelište]]. Plemeniti plinovi nemaju miris i okus, a u vodi su slabo [[rastvorljivost|topljivi]]. HelijumHelij, koji ima samo dva elektrona, ima najniže talište i vrelište. Helij nije dobiven u čvrstom stanju. Plemeniti plinovi ulaze u sastav [[atmosfera|atmosfere]]. Dobivaju se frakcionom [[destilacija|destilacijom]].

[[HelijumHelij]] se koristi za punjenje [[balon]]a. "HelijumovHelijev zrak" daje se roniocima, jer se helijumhelij manje otapa u krvi od azota te se brže mogu dizati prema površini. Tako se sprječava dubinska bolest. HelijumHelij služi za ispitivanje materije pri vrlo niskim temperaturama. Pretpostavlja se da je u tečnom stanju i pri [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]].

Do danas je napravljeno više stotina spojeva [[ksenon]]a: npr. s [[fluor]]om XeF₂, XeF₄, XeF₆, s [[kisik]]om XeO₃. Sva tri [[ksenon]]ova fluorida reaguju sa [[voda|vodom]], XeF₄ i XeF₆ reaguju jako burno. Jedan od produkata te reakcije je [[oksidi|oksid]] XeO₃, koji je eksplozivan. <ref>Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry , John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0-471-59979-4</ref> Neki su od njih vrlo stabilni, kao na primjer Rb₂XeF₈ koji se ne razgrađuje ni na 400 [[°C]]. Dobiveni su i neki spojevi [[kripton]]a i [[radon]]a.