Razlika između verzija stranice "Smilja Mučibabić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m bosnizacija, replaced: našem jeziku → bosanskom jeziku (2) using AWB
Red 39:
U jesen [[1949]]. premještena je na poziciju profesora [[Viša pedagoška škola u Sarajevu|Više pedagoške škole u Sarajevu]], gdje je radila do osnivanja Katedre za biologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu ([[1954]].). Odmah po prelasku na ovaj fakultet upućena je na specijalizaciju u Zoološki zavod Prirodno–matematičkog fakulteta u [[Beograd]]u, gdje je (dvije godine) bila angažirana u realizaciji nastave iz oblasti zoologije, pripremajući se za otvorenje i početak rada novoosnovane Katedre za biologiju u Sarajevu.
 
Na prijedlog Filozofskog fakulteta u Sarajevu, konkuriše za stipendiju [[Britanski savjet|Britanskog savjeta]], koja joj je odobrena već u prvom pokušaju. Na Univerzitetu u [[Kembridž]]u, tokom dvije godine, specijalizira i realizira eksperimentalni dio svoje (ispostaviće se) [[doktorska disertacija|doktorske disertacije]] iz oblasti [[protozoologija|protozoološke]] ekologije, koju je potom i napisala pa odbranila ([[1953]].) Onovremeno je na Univerzitetu u [[Cambridge|Kembridžu]], takav poduhvat podrazumijevao marljiva istraživanja i stalno prisustvo u laboratoriji tokom tri godine, ali su Smilji Mučibabić, respektirajući njen raniji kredibilitet, uspjehe u eksperimentima i odlično poznavanje engleskog jezika, iznimno dozvolili da doktorsku tezu brani nakon dvije. Rezltati njenog disertacionog rada su publicirani u elitnim britanskim naučnim časopisima u oblasti protozoologije (Jouornal of Protozoology, npr.).<ref>Mucibabic S. (1957): The growth of mixed populations of Chilomonas paramecium and Tetrahymena pyriformis. J. Gen. Microbiol., 16: 561-571.</ref><ref>[http://www.researchgate.net/.../10127621_The_growth_of... - ] Chilo+ patula</ref><ref>mic.sgmjournals.org/content/16/3/561.full.pdf] Chilo</ref>
== Djelo ==
=== Naučnoistraživačka djelatnost ===
Red 97:
Po povratku u Sarajevo ([[1954]].), dr. Smilji Mučibabić predstoji ogroman posao u institucionalnom uspostavljanju, organiziranju i realizaciji nastave Katedre za biologiju (Filozofskog fakulteta), na kojoj je bila prvi izabrani nastavnik i uposlenik. U početku su na Katedri radila samo tri nastavnika i dva asistenta. Preuzima cjelokupna predavanja iz [[zoologija|zoologije]], oprema laboratorije i praktikume, osniva biblioteku i posebno brižno je razvija i nadzire. Odgovorno učestvuje u selekciji prvih nastavnika i njihovih asistenata na nastajućem Prirodno–matematičkom fakultetu, osobito u Odsjeku za biologiju. To je bio osobito delikatan zadatak, budući da je tadašnja BiH bila krajnje deficitarna u odgovarajućim profilima neophodnog kadra.
 
Doprinos dr. Smilje Mučibabić unapređenju nastave biologije vrlo je velik, i postao je mjerljiviji tek nakon dostignutih rezultata njenih sljedbenika. Još za vrijeme specijalizacije u Beogradu, prevela je, zajedno sa prof. [[Siniša Stanković|Sinišom Stankovićem]], dva univerzitetska udžbenika (Paramonov: Kurs darvinizma i Kin: Osnovi opće zoologije (koji je doživio više izdanja).<ref>Kin A. (1960): Osnovi opće zoologije. "Veselin Masleša", Sarajevo.</ref> Sarajevski univerzitet je [[1960]]. godine izdao knjigu S. Mučibabić "Osnovi ekologije", koja je generacijama bila jedini udžbenik ekologije na našembosanskom jeziku.<ref>Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo.</ref> Ta djela i danas mogu biti solidan temelj općebiološkog obrazovanja.
 
Stvaralački rad prof. dr. Smilje Mučibabić znatno je doprinjeo razvoju osnovnog i srednjeg školstva u Bosni i Hercegovini, naročito u vrijeme reformisanja osnovnog školstva, kada vrlo mnogo radi i doprinosi stvaranju novih planova i programa iz biologije. Tada je u suradnji sa drugim autorima napisala četiri udžbenika za osnovnu i srednju školu i svi su imali po desetak izdanja.
Red 110:
Prof. dr. Smilja Mučibabić bila je i izvandredan nastavnik i vaspitač. Veliki je broj generacija kojima je neumorno i nesebično prenosila svoja stručna i opća znanja, djelujući vaspitno, u duhu bratstva i jedinstva (po njenom iskustvu: osobito potrebnog u BiH) i individualnog prava na puno samoostvarivanje. Učinkovitost u tom djelovanju su joj omogućavane njene prepoznatljive vrline, kao što su nesebičnost, samopregornost, poštenje i skromnosti, a osobito ljudska čestitost.
 
Aktivnim učešćem u prevođenju tadašnjih istaknutih udžbenika (Kurs darvinizma od Paramonova i Osnovi opće zoologije od Kina) te publiciranjem vlastitih udžbenika, među kojima se ističe njena knjiga „Osnovi ekologije“, koja je izvjesno vrijeme bila jedini udžbenik ekologije na našembosanskom jeziku.<ref>Paramonov A. A. (1959): Kurs darvinizma. "Veselin Masleša", Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitet Sarajevu, Sarajevo.</ref>, dr. Smilja Mučibabić je dala značajan doprinos unapređenju nastave biologije na svim nivoima njenog izučavanja.
===Općedruštveni doprinos===
Svoj sveukupni stvaralački angažman Profesorica Mučibabić je posvetila boljitku nauke i struke koju je odabrala kao profesionalni okvir djelovanja. Međutim, njeno sveukupno djelovanje je bilo usmjereno na ukupni progres sredine u kojoj živi i njeno pripremanje za buduća vremana, što ilustrira činjenica da je u poratnim godinama pored redovnog angažmana u nastavi bila aktivno uključena i u opismenjavanje stanovništva Bosna i Hercegovina je bila njen prirođen okvir, ali po svom neupitnom čovjekoljublju ona je bila humanista i istinoljubac bez granica. Ostala je vjerna BiH – državi i ljudima – do kraja života, ne oklijevajući da to ponosno ističe u domaćim i stranim medijima.
Red 122:
Profesorica Mučibabić je jedan od dugogodišnjih editora i Godišnjaka Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, koji je izlazio od [[1948]]., a koji se nesretno ugasio [[1992]]., utapanjem svog izdavača u PMF, a koji, sticajem nejasnih okolnosti, nije pokrenuo sukcesorski časopis.
 
Do kraja života je bila angažirani biolog-ekolog, istrajan promotor održivog razvoja u što zdravijoj sredini. Svoje aktivnosti tada je usmjeravala kroz Udruženje za podsticanje održivog razvoja i kvaliteta života [[FONDEKO]] kao i i istoimenu naučno popularnu reviju o prirodi, šovjeku i ekologiji, te kroz nevladinu Asocijaciju nezavisnih intelektualaca "Krug 99", [[Prosvjeta|Prosvjetinoj]] Sekciji žena "[[Mis Irbi]]", koja je njenom liku i djelu posvetila jednu od svojih najuspješnijih sesija. <ref>http://www.prosvjeta.com.ba/prosvjeta/.../mis_irbi.html</ref>
 
Svojim sveukupnim profesionalnim, društvenim i humanističkim doprinosom razvoju Bosne i Hercegovine, prof. Mučibabić je zadužila svoje suvremenike, generacije svojih učenika i sljedbenika, pa i onih biologa koju su danas aktivni na istraživačkoj sceni i/ili onih koji će tek doći.