Verzija na dan 15 april 2015 u 21:36 pogledaj izvor Munjabot~usurped (razgovor \| doprinosi) 18.380 edits m →‎Ćirilica u Unikodu: pravopis, replaced: istorijski → historijski using AWB ← Starija izmjena		Verzija na dan 16 april 2015 u 01:48 pogledaj izvor Munjabot~usurped (razgovor \| doprinosi) 18.380 edits m →‎[[ruski jezik\|Ruski]]: bosnizacija, replaced: našem jeziku → bosanskom jeziku using AWB Novija izmjena →
Red 109: Napomene vezane za tvrdi i meki znak: # Kada se jotovani samoglasnik (samoglasnik koji počiće sa /j/) nađe iza suglasnika, suglasnik biva palatalizovan (/j/ se miješa sa suglasnikom) a /j/ neće biti izgovoreno. Tvrdi znak označava da se to ne treba desiti, dok će se /j/ pojaviti ispred samoglasnika. Meki znak označava da se suglasnik palatalizuje ali da će se /j/ ispred samoglasnika čuti. Meki znak na kraju riječi označava da se suglasnik pred njim palatalizuje. Primjeri: тa - ta; тя - tja; тья - tjja; тъя - tja; т - t; ть - tj. # U ortografiji prije reforme [[pravopis]]a [[ruski jezik\|ruskog jezika]], u [[staroruski jezik\|starorouskom jeziku]], kao i u [[crkvenoslovenski jezik\|crkvenoslovenskom]] ovi se znakovi zovu "jerovima" (debelim i tankim). Historijski, "tvrdi i meki znaci" uzimaju mjesto danas nepostojećih muklih glasova zadnjeg i prednjeg reda. (U ~~našem~~bosanskom jeziku su se ti glasovi prvo ujednačili u mukli glas srednjeg reda, a u tzv. "jakoj poziciji" dali [[nepostojano a]]. Danas taj srednjeg reda postoji u [[bugarski jezik\|bugarskom]]. Pogledajte napomene za [[bugarski jezik]]). Historijska slova:

Razlika između verzija stranice "Ćirilica"