Razlika između verzija stranice "Futurologija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}} |
m kategorizacija, replaced: inženjering → inženjerstvo |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Prijevod}}
'''Futurologija''' u [[društvene nauke|društvenim naukama]], je studija sadašnjih trendova radi predviđanja budućeg razvoja. Spekulativni i opisni aspekti futurologije se nalaze u [[utopistička knjževnost|utopističkoj književnosti]] i [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]], metodologiji oblasti sa korijenom u tehnološkim prognozama, koje su razvijene pred kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od kojih je djelo američkog inženjera mađarskog porijekla [[Teodor fon Karman|Teodora fon Karmana]] pod naslovom ''Prema novim horizontima'' ([[1947]]), istaknut primjer.
Futurologija ili ''studija budućnosti'' se definiše kao predviđanje budućih događaja na osnovu postojećih uslova. Na taj način futurologija nam govori kako današnje promjene (ili njihov izostanak) postaju sutrašnja realnost. Teme i metode uključuju moguće, vjerovatne ili poželjne [[varijacija|varijacije]] ili alternativne transofrmacije socijalnih ili „prirodnih“ fenomena (nezavisnih od ljudskog uticaja). Često je futurologija povezana sa scenarijima [[budućnost]]i. Cilj je da se predstavi kako sadašnji uslovi podliježu promjeni u okvirima [[disciplina]] kao što su [[ekonomija]], [[sociologija]], [[istorija]], [[
Futurologija se često povezuje sa strateškim [[projekcija]]ma budućeg razvoja, kakve daje recimo [[CIA]]. Osim toga, mnogi poznati mislioci su se angažovali u ovoj oblasti – [[Samuel Huntigton]], [[Francis Fukuyama]], [[Zbignjev Bžežinski]]. Njihove predikcije su bile različite – od „kraja historije“, do „rata [[civilizacija]]“. Dvije stvari razlikuju studije budućnosti od istraživanja kakva se inače sprovode u navedenim disciplinama:
| |||