Razlika između verzija stranice "Republika Srpska Krajina"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 3:
{{Prijevod pasusa|hrvatskog}}
[[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|mini|225px|Zastava RSK]]
'''Republika Srpska Krajina''' (RSK) je bila međunarodno nepriznata srpska
== Historija pojma "Krajina" ==
Red 9:
[[Datoteka:Militargrenze, Wojwodowena und Banat.jpg|mini|225p|desno|Karta Vojne krajine]]
[[Vojna krajina]] je historijski pojam koji je nastao u vremenima osmanlijskih osvajanja [[Balkan]]a. Može reći da su turski upadi u Hrvatsku počeli 1414. godine, intenzivirali se tokom 15. i 16. vijeka, a što je sredinom 16. vijeka dovelo do osnivanja posebnog vojno-teritorijalnoga dijela naseljenog Srbima koji je postepeno sve više potpadao pod komandu Bečkoga dvora i Ratnoga vijeća, a glavi mu je cilj bio, stvaranje protivturskog vojnog odbrambenog pojasa. Područje Vojne krajine nastalo je od dijelova takozvanog "Hrvatskog kraljevstva", odnosno teritorije Ugarske koje je borba protiv Osmanlija silom događaja postupno izuzimala iz jurisdikcije Hrvatskoga sabora i bana i stavljala pod izravnu upravu Habsburgovaca i austrijske vojne uprave. Kao formalni počeci postojanja Vojne krajine mogu se smatrati podjela Vojne krajine na Hrvatsku i Gornjo-slavonsku, koju je izvršio 1553. vrhovni krajiški komandant [[Ivan Lenković]], te odluka Sabora zemalja unutrašnje Austrije iz 1578. godine. Upravo je način finansiranja vojne uprave stvarao velike teškoće, jer te dvije zemlje feudalnog ustroja, nisu nikad imale dovoljno sredstava za finansiranje profesionalne vojske.
U 16. i 17. vijeku Krajina se organizuje oko vojnih utvrda i rijetko je naseljen habsburški vojni rezervat. Od druge polovine i kraja 16. vijeka, upravo na prijedlog Ivana Lenkovića, osim sa austrijskim vojnim jedinica, naseljavana je mješovitim stanovništvom - domaćim mobiliziranim, te prebjezima s turskoga područja i raznim austrijskim vojnim jedinicama. Među prebjezima prevladavaju
Teško je procijeniti broj stanovnika Vojne krajine jer se ona u tim burnim vremenima sužavala i širila, stanovništvo se raseljavalo i doseljavalo, pa nešto pouzdanije podatke imamo tek iz 18. vijeka, kada po popisu iz 1717. Karlovački generalat (Hrvatska krajina) ima 13.034 vojnika, a Varaždinski generalat (Slavonska krajina) 10.919. Brojka cjelokupnoga stanovništva ovisi o procjeni ženskoga stanovništva, staraca i djece. Tačniji, ali isto sumarni podaci su Engelov (1776.) i Hietzingerove procjene koje govore o oko 100.000 stanovnika 1652., možda oko 250.000 godine 1717., te za 1785. godine 523.331 stanovnika, uglavnom Srba(opet procjena, jer je popisano samo muško stanovništvo). Konfesionalno,
U razdoblju do [[1918]]., to je područje dio takozvanog "Hrvatsko-slavonskoga kraljevstva" unutar Austro-Ugarske monarhije, bez neke
*
* u doba raspadanja SFRJ srpski
* glavna nazivoslovna
[[Datoteka:RSK-ethnic map.jpg|mini|225p|desno|Srbi u Hrvatskoj (plavo) i granice RSK(bijelo)]]
Ukratko- "Krajina" je naziv srpskog
1) historijsku Vojnu krajinu u kojoj su Srbi uvijek bili etnička
2) područja poput dijelova sjeverne Dalmacije u kojima su Srbi bili većina, no koja nisu bila dijelom Vojne krajine
3) područja koja su graničila sa Srbijom i u kojima su Srbi bili znatna
Cijeli je plan
== Situacija do raspada SFRJ ==
|