Razlika između verzija stranice "Homo sapiens"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(review)-Dopuna |
|||
Red 24:
†''[[Homo rhodesiensis]]''?
}}
'''''Homo sapiens''''' (lat. čovjek umni, čovjek razumni) je [[binomna nomenklatura]], odnosno naučno ime [[čovjek|ljudske]] vrste. ''[[Homo]]'' (lat. čovjek) je rod koji, vrste porodice ''[[Hominidae]]'', koji, pored današnjeg čovjeka, uključuje i [[neandertalac|neandertalce]] i mnoge druge izumrle pripadnike porodice ''[[Hominidae]]''. ''H. sapiens'' je jedina preživjela [[vrsta]] roda ''Homo''. Današnji ljudi su podvrsta [[anatomski moderni čovjek|anatomski moderni ljudi]]: ''[[Homo sapiens sapiens]]'', koji se razlikuje od onoga oblika za koga se tvrdilo da je njihov direktni predak, a to je: '' [[Homo sapiens idaltu]] ''. Genijalnost i prilagodljivost vrste ''Homo sapiens'' dovela ju je do pozicije , nesumnjivo, najuticajnije vrste na planeti. To se posebno odnosi na posljednjih desetak hiljada godina, kada biološka evolucije zrasta u neraskidivi splet sa kulturnom evolucijom evolucijom. Od svojih prapočetaka, [[kultura]], uz neviđenu akceleraciju postaje sve djelotvornija prilagodba čovjeka na njegovo mjesto u općoj ekonomiji prirode.<ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
==Imenovanje i taksonomija==
Binomno ime vrste ''Homo sapiens'' je skovao [[Carolus Linnaeus]] (1758).<ref>Linné C. (1758): Systema naturæ. Regnum animale, http://www.biodiversitylibrary.org/item/80764#page/28/mode/1up|edition=10. </ref>
Red 37:
Od [[2010]]. godine, genetička istraživanja dovela su do pojave srednjeg varijante tumačenja čovjekovog porijekla, po kojoj ''većina'' ima nedavno afričko porijeklo plus ''ograničena'' spajanja sa arhaičnim ljudima.
Nedavno afričko porijeklo modernih ljudi je matični model opisivanja porekla i ranih [[migracija]] [[anatomski moderni čovjek|anatomski modernog čovjeka]]. Teorija se u popularnim medijima pominje kao ''recentni vanafrički model'' (''Out-of-Africa''), a akademski ''hipoteza o nedavnom jedinstvenom porijeklu'' , ''zamjenska hipoteza'' i model ''nedavno afričko porijeklo'' (eng. skr. ''RAO''). Hipoteza da ljudi imaju jedinstveno porijeklo (monogeneza, monofiletsko) objavljena je još u [[Charles Darwin|Darwinovom]] ''Porijeklu čovjeka'' ([[1871]].). Koncept se smatrao spekulativnim sve do 1980-ih, kada je, nakon studija [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]], današnjeg čovjeka, u kombinaciji s dokazima na osnovu [[bioantropologija|bioantropoloških]] podataka o arhaičnim primjercima. Prema genetičkim i fosilnim dokazima, [[arhaični ''Homo sapiens'']] je evoluirao u anatomski moderne ljude sključivo u [[Afrika|Africi]], između 200.000 i 100.000 godina p.n.e., u jednoj grani, ostavljajući Afriku prije 60.000 godina, uz i više proteklog vremena za zamjenu (i/ili asimilaciju) ranijih ljudskih [[populacija]], kao što su ''[[Homo erectus]]'' i [[neandertalac|neandertalci]].<ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.</ref>
<ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref><ref>Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 33364 4; ISBN 0 521 33364 9.</ref>
U skladu sa svojim nalazima, autori studije ukazuju da primjese genetičkog materijala neandertalaca, u nekim [[populacija]]ma, prisutne do 4% . Ali, studija također ukazuje na to da mogu postojati i drugi razlozi zbog kojih ljudi i neandertalci imaju zajedničke gene drevne [[hominid]]ne loze.
Line 45 ⟶ 46:
Multiregijski model porijekla današnjeg čovjeka i evolucije predložio je [[Milford H. Wolpoff]], [[1988]]. godine. Prema ovoj teoriji, evolucija čovječanstva, od početka [[pleistocen]]]a , 2,5 miliona godina p.n.e do danas odvijala se unutar jedne, kontinuirane ljudske vrste ([[hronovrsta|hronovrste]]), diljem svijeta sve do moderne podvrste ''Homo sapiens sapiens''.
==Evolucija==
[[File:Craniums of Homo.svg|thumb|250px|'''Lobanje''' <br /> 1. [[Gorile|Gorila]] <br>2. ''[[Australopithecus]]'' <br>3. ''[[Homo erectus]]'' <br>4. [[Neandertalac]] (''La Chapelle aux Saints'')<br> 5. Steinheimska [[lobanja]]<br> 6. '''''Homo sapiens''''']]
Vremenski okvir evolucije roda '' [[Homo]] '' od zajedničkog pretka sa [[čimpanza]]ma je otprilike 10 -2 miliona godina, a vrste ''H. sapiens '' od '' [[Homo erectus]] '' otprilike 1,8-0,2 miliona godina.
Prilikom proučavanja [[evolucija čovjeka|evolucije čovjeka]] , prije svega, posmatra se razvoj roda '' [[Homo]]'', ali se obično priključuje i proučavanje drugih [[hominidae| hominida]] i [[hominidae | hominoida]], kao što je '' [[Australopithecus]] ''.
| |||