Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Husnija Kamberović"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
m Popravak ASCII koda, replaced: а → a (19) using AWB
Red 29:
}}
 
'''Husnija Kamberović''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[historičar]], [[Mionica (Gradačac)|Mionica]] kod [[Gradačac|Gradačca]], ([[1963]]).
 
U Gradačcu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] diplomirao je [[1987]]. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u [[Zagreb]]u odbranio je magistarski rad pod nazivom: ''Prelazak radne snage iz agrara u industriju u Bosni i Hercegovini 1945 – 1953. godine'', i doktorsku disertaciju pod
nazivom: ''Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine''.[[2001]].
 
Radio je u [[Institut za istoriju u Banja Luci|Institutu za istoriju u Banjoj Luci]] ([[1988]] - [[1989]]), a sada radi u [[Institut za istoriju u Sarajevu|Institut za istoriju u Sarajevu]]. Direktor je Instituta za istoriju i urednik časopisa [[Prilozi Instituta za istoriju]]. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu drži nastavu iz predmeta Historija jugoistočne Evrope od 1918. do 1995. i Historija Bosne i Hercegovine od 1918. do 1995. Učestvovao je na većem broju naučnih skupova i objavio veći broj radova.
 
== Objavljene knjige ==
Red 49:
6. Hod po trnju. Iz bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća. Sarajevo: Institutu za istoriju, 2011. [http://www.academia.edu/3515979/Hod_po_trnju._Iz_bosanskohercegovacke_historije_20._stoljeca]
 
7. Historiografija u Bosni i Hercegovini u službi politike, Zagreb: Srednja Europa, 2012. [http://www.academia.edu/3515989/Historiografija_u_Bosni_i_Hercegovini_u_sluzbi_politike]
 
8. Džemal Bijedić. Politička biografija, Mostar: Muzej Hercegovine, 2012. [http://www.academia.edu/3568091/Dzemal_Bijedic_-_Politicka_biografija]
Red 62:
4. Četnički pokret – oruđe velikosrpske politike. Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata. Sarajevo 1994, str. 287 – 291
5. The unending fascism. In: “Why”. Publication for human rights and peace, No. 6, Sarajevo 1995, p.  21
6. Deagrarizacija i urbanizacija u Bosni i Hercegovini poslije Drugog svjetskog rata. Urbano biće Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1996, str. 161 – 167. Rezime na engleskom jeziku (Abandonment of the Village and Urbanization in Bosnia and Hercegovina after the Second World War)
Red 188:
67. „Smrtne presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine iz 1945. godine“, Prilozi br. 40, Sarajevo: Institut za istoriju, 2011, 158-170.
 
68. „Муcyльманская„Муcyльмaнскaя политическаяполитическaя элитаэлитa и хорватскиехорвaтские политические програмыпрогрaмы в Боснии и Герцеговине в началенaчaле ХХ века“векa“, Австро-Венгрия: ЦентральнаяЦентрaльнaя ЕвропаЕвропa и БалканыБaлкaны (ХI-ХХ вв.). ПамятиПaмяти В.И. ФрейдзонаФрейдзонa. Отв. ред.: С.А. РоманенкоРомaненко, И.А. Крючков, А.С. СтыкалинСтыкaлин. СанктСaнкт-Петербург, Алетейя, 2011, 293-303.
 
69. „Mostarsko savjetovanje 1966. godine“. Hercegovina i Hum kroz povijest. Zbornik radova, knj. II, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2011, 557-288
Red 284:
26. Jerzy Holzer: Komunizam u Evropi. Povijest pokreta i sustava vlasti. Zagreb 2002. u: Prilozi. Institut za istoriju, br. 31, Sarajevo 2002, str. 248 – 250
27. Grijak, Zoran, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb 2001. U: Austrian History Yearbook 34 (2003)., pp. 342-343 342–343.
28. Emina Memija: Od slike do knjige. Iz historije pisama, štampe i biblioteke. Izdavač: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. Sarajevo 2003, str. 198, u: Prilozi. Institut za istoriju, br.32, Sarajevo 2003, str. 360-361.
Red 299:
 
34. Esad Zgodić, Bosanska politička misao. Austrougarsko doba. Knjiga prva. Izdavač: DES. Sarajevo 2003, str. 611. U: Prilozi Instituta za istoriju u sarajevu, br. 33, Sarajevo 2004, str. 308-309. (djelomično izmijenjen prikaz objavljen i u Časopis za suvremenu povijest, 36, br. 2, Zagreb 2004, str. 780-781.)
 
 
35. S.A. Romanjenko: Jugoslavija, Rossija i slavjanskaja ideja”. Vtoraja polovina XIX i naćalo XX veka. Moskva 2002,. u: Prilozi Instituta za istoriju, br. 34, Sarajevo 2005, str. 401-405
Line 315 ⟶ 314:
41. Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831. godine. Zbornik radova sa naučnog skupa «Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u borbi za autonomiju Bosne i Hercegovine». Gradačac : BZK Preporod, 2007, str. 198. U: Prilozi, br. 36. Sarajevo: Institut za istoriju, 2007, str. 284-286
 
42. Mustafa Imamović, Knjige i zbivanja. Sarajevo: Magistrat, 2008, 746 str. U: Prilozi, br. 37. Sarajevo: Institut za istoriju, 2008, str. 253-254..
 
43. Bahrudin Bijedić, The Windy City: Konzulove depeše. Sarajevo: Istorijski arhiv, 2007, 381 str. u: Prilozi, br. 37. Sarajevo: Institut za istoriju, 2008, str. 265-267.
Line 441 ⟶ 440:
 
== Vanjski linkovi ==
 
*[http://www.iis.unsa.ba/ Institut za istoriju Sarajevo]
 
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Husnija_Kamberović"