Razlika između izmjena na stranici "Bespolno razmnožavanje"

nema sažetka izmjene
m
'''Bespolno''', '''vegetativno ''' ili '''aseksualno razmnožavanje''' jest proces u kojem organizmi stvaraju genetički slične ili identične sopstvene kopije, bez doprinosa genetičkog materijala nekog drugog organizma. Poznato je i pod nazivima [[bespolna reprodukcija]] i [[nespolno razmnožavanje]].
 
[[Bakterija|Bakterije]] se bespolno dijele putem binarne fisije; [[virus]]i preuzmu kontrolu nad ćelijom domaćina da bi proizveli više virusa; [[hidra]] i [[kvasac]] su u mogućnosti da se [[razmnožavanje|razmnožavaju]] [[pup]]ljenjem. Ovi organizmi često ne posjeduju različite [[spol]]ove, a sposobni su za "cijepanje" u dva ili više sopstvnih primjeraka. Većina [[biljke|biljaka]] imaju sposobnost za bespolnu reprodukciju, kao i mrav vrste ''Mycocepurus smithii''. Smatra se da se u potpunosti i redovno razmnožavaju aseksualnim putem.<ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7.</ref><ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), LondoLondon (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref>
 
Najpoznatiji primjeri bespolnog razmnožavanja se primjenjuju u [[voćarstvo|voćarstvu]] ili [[hortikultura|hortikulturi]], gdje se od pojedinih [[biljka|biljnih]] tkiva i oragana dobijaju cjelovite nove jedinke. Najčesći [[reprodukcija|reprodukcijski]] materijal su reznice izdanaka, [[list]]ovi, pupovi, položenice, [[stolon]]i, [[podanak|podanci]], [[gomolj]]i, [[rizom]]i i druge pogodne vegetativne strukture.
23.119

izmjena