Razlika između verzija stranice "Hronovrsta"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
N-Hronovrsta
(Nema razlike)

Verzija na dan 31 mart 2015 u 23:19

Hronovrsta ili hronospecijes je grupa od jedne ili više vrsta izvedenih anagenezom razvoja u nizu oblika, koji uključuje kontinuirane i ravnomjerne promjene iz izumrle predačke forme obliku na evolucijskoj skali, na kojoj je neivjesno povlačenje linija među "vrstama". Ovaj slijed izmjena na kraju proizvodi populaciju koja se fizički, morfološko- anatomski i/ili genetički razlikuje od originalnog pretka. U nizu ovih promjena, postoji samo jedna vrsta u lozi u bilo kojem trenutku u vremenu, za razliku od slučajeva u kojima divergentna evolucija proizvodi suvremene vrste od zajedničkog pretka.[1][2][3][4][5]

Povezani termin paleospecies (ili palaeospecies) ukazuje da je izumrla vrsta samo identificirana po fosilnom materijalu. Ova identifikacija se oslanja na različite sličnosti između ranijih fosila i nekih pretpostavljenih potomka, iako pravi srodnički odnos prema kasnijim vrstama nije uvijek definiran. Konkretno, raspon varijacije unutar svih ranih fosila ne prelazi promatrani raspon koji postoji kod kasnijih vrsta.[6][7]<ref>

Paleosubspecijes identificira izumrle podvrste koje su prerasle u danas postojeće forme. Ova veza sa relativno nedavnim varijacijama, najčešće iz kasnog pleistocena, često se oslanja na dodatne informacije dostupne u subfosilnom materijalu. Većina današnjih vrsta su se promijenile u obimu adaptacija na klimatske promjene u toku poslednjeg ledenog doba. Dalja identifikacija fosila kao dio "hronospecies"a oslanja se na sličnosti koje snažnije ukazuju na specifičan odnos sa poznatim vrstama. Na primjer, relativno nedavni nalazi – starih stotine hiljada do nekoliko milijuna godina – uz dosljedne varijacije (npr. uvijek manje, ali sa istim proporcijama) kao žive vrste mogu predstavljati završni korak u hronovrsti. Tako je moguće identificirati neposredne pretke živih taksona, na bazi stratigrafskih metoda datiranja starosti uzoraka.

Koncept hronospecies se odnosi na model filetske postupnosti evolucije, a također se oslanja i na široku bazu fosilnih tragova, jer se morfološke promjene akumuliraju tokom vremena pa dva vrlo različita organizama mogu biti povezani nizom posrednika.

Reference

  1. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  2. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
  3. ^ Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.
  4. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  5. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
  6. ^ Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN 0-674-69013-3.
  7. ^ Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7

Također pogledajte