Razlika između verzija stranice "Hromosom"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA
Red 19:
U [[mitoza|metafazi]] mitoze hromosomi su najintenzivnije kondenzirani (zahvaljući intenzivnoj kondenzaciji i međusobnom "zbijanju" navoja), kada se najjasnije (pod mikroskopom) uočavaju pojedini elementi njihove građe. Tom prilikom na njima se mogu uočiti hromatide, primarna (centromere) i sekundarna suženja (sateliti i telomere).
 
*'''[[Centromera]]''' je dio hromosoma koji povezuje sestrinske [[hromatida|hromatide]]. Na toj poziciji je [[primarno suženje]] (primarna konstrikcija) i obavezan je element građe svakog (normalnog) hromosoma. Bez njega se hromosom negdje "zagubi" tokom ćelijskih dioba.
*'''[[Primarno suženje]]''' (primarna konstrikcija) obavezan je element građe svakog (normalnog) hromosoma. Bez njega se hromosom negdje "zagubi" tokom ćelijskih dioba. Naime, u primarnom suženju nalazi se ''[[primarno suženje|centromera]]'' ili ''[[primarno suženje|kinetohor]]'' - glavni determinator kinetike hromosoma tokom ćelijskih dioba, osobito u [[mitoza|anafazama]], budući da ih "vuče" ka polovima [[mitoza|diobenog vretena]].
 
Prema nekim uglednim izvorima, centromera se poistovjećuje sa [[kinetohor]]om, dok drugi kinetohor vide kao mjesto na kojem se tokom mitoze, hromosomi "preko kinetohora" vežu za niti diobenog vretena. Pojam je izvorno definiran kao genski lokus koji usmjerava ponašanje hromosoma. Prema drugom tumačenju, fizička uloga centromere je da djeluje kao mjesto okupljanja kinetohora – veoma složene multiproteinske strukture koja je odgovorna za ponašanje hromosoma prilikom segregacije. Taj sistem veže mikrotubule i signalizaciju tokom [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] onda kada su svi hromosomi pravilno vezani za diobeno vreteno. Tako osigurava da će se podjela ćelije nastaviti do završetka, odnosno njenog ulaska u anafazu.
 
U širem smislu, postoje dva tipa centromera.
*"Point centromere" se vežu se na specifične proteine koji prepoznaju određene DNK sekvence visoke efikasnosti. Svaka sekvenca DNK obično formira centromeru ako je prisutna kod određene vrste [[organizam]]a. Primjer može biti formiranje centromere u pupoljku kvasca ''Saccharomyces cerevisiae''.
 
*"Regionalne centromere" je termin koji je skovaon za opisivanje većine centromera, koje obično nastaju na područjima prioritetnih [[DNK]] sekvenci, ali koje se mogu formirati i na drugim DNK sekvencama, a inicijalni signal za formiranje regionalne centromere izgleda da je [[epigenetika|epigenetičke]] prirode. Većina organizama, u rasponu od fisije kvasca ''Schizosaccharomyces pombe'' do ljudi, imaju regionalne centromere.
 
U svakoj varijanti, centromere su glavni determinatori kinetike hromosoma tokom ćelijskih dioba, osobito u [[mitoza|anafazama]], budući da ih "vuče" ka polovima [[mitoza|diobenog vretena]].
 
Od položaja centromere zavisi i oblik hromosoma. Po om kriteriju, hromosomi mogu biti jednokraki (s terminalnom centromerom) ili dvokraki (sa centromerom u ostalim dijelovima regionima). Hromosomski kraci mogu biti jednake dužine ili ih centomera dijeli na dugi i kratki krak. Savremana klasifikacija hromosoma primarno respektira relativnu dužinu hromosomskih krakova, tj. numerički odnos njihovih dužina. Na osnovu tog kriterija razlikuju se metacentrični, submetacentrični, subtelocentrični, akrocentrični i telocentrični hromosomi.
Line 74 ⟶ 83:
|-
|}
 
==Pozicija centromere na hromosomima čovjeka==
<br>