Razlika između verzija stranice "Danski jezik"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA
mNo edit summary
Red 39:
Zanimjivo je da u danskom jeziku postoje samo dva padeža: nominativ i genitiv. Uz to se mora navesti da sedam ličnih zamjenica ima i akuzativ, npr: ''hun -hende -hendes'' (ona-nju-njen).
 
[[Alfabet]] danskog jezika je ustvari [[latinica]] proširena sa slovima æ i ø, a od 1948. i sa slovom å, koje je do tada pisano kao aa. Slova c, q, w, x, i z, koriste se samo u riječima pozajmljenim iz stranih jezika, npr. ''check'', ''quiz'', ''weekend'', ''fax''. Ortografski je nemoguće odrediti izgovor slova, jer se ona izgovaraju na više načina. Danski jezik ima veoma komplikovana pravila izgovora, sa mnogo redukcija, [[glotalni stop]] (''stød''), i 10 [[Samoglasnik|samoglasničkih]] [[fonem|fonema]]. U vokalnom smislu postoji pak 17 zvukova. Slovo "a", npr. zvuči približno kao južnoslavensko "e" u riječi ''sal'' (sala), a opet u riječi ''saks'' (makaze) ono se izgovara kao naše "a". Suglasnika ima 21, onih zvučnih gotovo da i nema. Suglasnici "g" i "d" često se gutaju, ili je pak njihov izgovor nejasan ili mekan. Slovo "r" iza samoglasnika se ne izgovara: ono često produžava samoglasnik ili se mijenja u "å", koje u našembosanskom jeziku najviše liči slovu "o".
[[Datoteka:Skandynawska klawiatura ubt.JPG|mini|Slova danskog alfabeta Æ, Ø i Å na tastaturi. Raspored na danskoj tastaturi označen je zelenim slovima Æ i Ø; crvena slova označavaju raspored na norveškim tastaturama, a slova Ä i Ö nalaze se na švedskim i finskim).]]
Mijenjanje [[glagol|glagola]] je jednostavno. U sadašnjem vremenu dodaje se "er" ili samo "r" u svim licima i jednine i množine: ''elsk-er'' (ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni volimo), ''stå-r'' (...stojimo). U prošlom vremenu dodaje se "ede" ili "te": ''elskede / følte''. Postoji i nepravilno mijenjanje koje sadrži promjenu osnovnog samoglasnika: ''jeg skyder - jeg skød'' (pucam / pucao sam). Ostala vremena nastaju slično kao i na [[engleski jezik|engleskom]]. U slučaju budućeg vremena ili u slučaju perfekta, koriste se pomoćni glagoli: ''jeg vil spise'' (jest ću) - ''jeg har spist'' (jeo sam). "Vil" dolazi od glagola ''ville'' - htjeti, a "har" od glagola ''have'' - imati.