Razlika između verzija stranice "Izlazni rad"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: '''Izlazni rad''' materijala je rad, odnosno najmanja potrebna energija koja se mora dovesti da se jedan elektron izbije iz nekog električki neutralnog čvrstog tijela....
 
No edit summary
Red 3:
Izlazni rad je od značaja, između ostalih, kod [[fotoelektrični efekat|fotoelektričnog efekta]] kada se elektroni ''izbijaju'' djelovanjem svjetlosti.
 
== Opis i mjerenje ==
{| class="wikitable sortable floatright"
|+ Tabelarni pregled izlaznog rada kod različitih metala i oksida<ref name="Online-Lexika">[http://www.wissenschaft-online.de/blatt/d_lex_start Online-Lexika na stranici Wissenschaft-Online.de]</ref> <ref name="Desy">[https://mhf-e-wiki.desy.de/Austrittsarbeit Online-Wiki na stranici DESY.de]</ref>
Line 46 ⟶ 47:
| BaO + SrO || 1,0
|}
 
Izlazni rad se razlikuje po energiji veze elektrona, a koja se poredi sa [[energija ionizacije|energijom ionizacije]] [[atom]]a ili [[molekula]]. Energija veze elektrona je različita za elektrone u različitim elektronskim ljuskama: ako se želi osloboditi neki elektron iz energetski niže ("dublje") elektronske ljuske, potrebno je dovesti više energije. Pri tome energija ionizacije se odnosi samo na minimalnu energiju koja se treba dovesti, da bi se određeni elektron oslobodio iz svoje veze. Nasuprot toga, izlazni rad je općenito minimalna energija za izlaz nekog elektrona, dakle energija za izbijanje nekog elektrona iz fermi-nivoa.
 
Izlazni rad je stoga preko hemijskog potencijala zavisan od vrste čvrstog tijela iz kojeg se izbijaju elektroni. Njegova vrijednost je prilično niska za alkalne metale kao što su [[rubidij]] (2,13 eV), [[cezij]] (2,14 eV), [[kalij]] (2,25 eV) ili [[natrij]] (2,28 eV), dok je za metale poput [[aluminij]]a (4,2 eV), [[cink]]a (4,34 V) ili platine (5,66 eV) znatno viša.<ref name="Kuchling">Horst Kuchling: ''Taschenbuch der Physik.'' 11. izd, 1988, ISBN 3-8171-1020-0, str. 635</ref>
 
Dnevna svjetlost siromašna ultraljubičastim zračenjem ili [[svjetlost]] sijalice (lampe) bez ULJ-zračenja sastoji se iz fotona maksimalne energije 3 eV i može izbiti elektrone iz cezija, dok se je za cink neophodno ultraljubičasto zračenje veće energije.
 
Izbijeni elektroni posjeduju određenu [[kinetička energija|kinetičku energiju]]:
:<math>\!\,W_{\mathrm{svjetlost}} = W_{\mathrm{kin}} + W_\mathrm{A}</math>.
 
== Reference ==
{{reference}}
 
[[Kategorija:Hemijske osobine]]
[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]