Razlika između verzija stranice "Genomska mutacija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
N-Genomska mutacija
 
No edit summary
Red 1:
'''Genomske mutacije''' imaju za posljedicu izmjenu normalnog diploidnog hromosomskog broja ([[''2n'']]) za [[''n'', tj. za jedan ili više haploidnih setova hromosoma (euploidija: [[Ploidija|haploidija, triploidija, poliploidija]]). Prema porijeklu dodatnih garnitura, poliploidija može biti [[Aneuploidija|autopoliploidija]] (uvišestručavanje soptvenog [[genom]]a) ili [[aneuploidija|alopoliploidija]] ([[Poliploid|heteroploidija]]: dodavanje stranih genoma putem [[hibrid (biologija)|hibridiracije]].
[[Datoteka:Poliploidi.jpg|mini|400px|Induciranom poliploidijom dobijene su biljke poželjnih svojstava: <br> a, b - lubenica i banana bez košpica <br> c - veliki plodovi jabuke]]
'''Poliploidne''' [[ćelije (biologija)|ćelije]] i/ili [[organizam|organizmi]] su oni koji u [[hromosomska garnitura|hromosomskoj garnituri]] imaju više od dva uparena seta homolognih [[hromosom]]a. Većina vrsta čije ćelije imaju [[jedro| jedra]] ([[eukarioti]]) su [[ploidija|diploidni]], što znači da imaju dva seta hromosoma – po jean set naslijeđen od svakog roditelja. Međutim, kod nekih [[organizam]]a se javlja '''poliploidija''', koja je posebno česta kod [[biljka|biljaka]].
 
Pored toga, poliploidija se također javlja i u nekim tkivima životinja koja su inače diploidna, kao što je [[mišić]]no [[tkivo]] [[čovjek]]a. Ovo je poznato kao '''endopoliploidija'''. Vrste čija ćelije nemaju jedara ([[prokarioti]]) su haploidni organizmi, sa samo jednim [[hromosom]]om u svakoj ćeliji. Većina eukariota imaju diploidna ćelije, ali proizvode haploidne [[gamet|gamete]] ([[jaje|jajne ćelije]] i [[spermatozoid]]i) poslije [[mejoza|mejoze]]. Kod viših [[biljke|biljaka]] i višećelijskih [[alga|algi]], [[gamet]ofitna generacija je haploidna, koja [[gamet]]e proizvodi putem [[mitoza|mitoze]]. A [[ploidija | monoploidi]] imaju samo jedan set [[hromosom]]a, a termin se obično primjenjuje na ćelije ili organizme koji su normalno diploidne. Mužjak [[pčela|pčele]] ([[trut]]) i drugih ''Hymenoptera'', na primjer, su monoploidi.<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,ISBN 978-9958-9344-5-2.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
 
Poliploidija se odnosi na numeričke promjene u čitavom ([[ploidija|haploidnom]]) setu hromosoma. Organizmi u kojem određeni hromosomi ili hromosomski segment nedovoljno zastupljena ili se kaže da su [[aneuploidija| aneuploidi]]. Stoga je razlika između aneuploidije i poliploidije u tome da se aneuploidija odnosi na numeričke promjene u dijelu hromosomskog seta, a poliploidija – na numeričke promjene u čitavom setu hromosoma.
 
Poliploidija se može pojaviti zbog abnormalne podjele ćelija i u [[mitoza|mitozi]], ali se obično događa u [[metafaza|metafazi]] [[mejoza|mejoze]].
*'''Poliploidizacija''' je proces spontane ili inducirane konverzije [[ćelije (biologija)|ćelija]] ili [[individua]] iz [[ploidija|haploidnog]] ili diploidnog stanja − u poliploidno, putem ''C''-[[mitoza|mitoze]] ''C''-[[mejoza|mejoze]] ili [[mitoza|endomitoze]] (u kojoj podjelu [[hromosom]]a ne ptrati podela ćelije). Agensi koji mogu izazivati poliploidiju označeni su kao '''poliploidogeni''' faktori.<ref>Rieger R. Michaelis A., Green M. M. (1976): Glossary of genetics and cytogenetics: Classical and molecular. Springer-Verlag, Heidelberg - New York, ISBN 3-540-07668-9; ISBN 0-387-07668-9.</ref>
==Autopoliploidija ==
Autopoliploidi su poliploidi s više hromosomskih setova koji su izvedeni iz jedne te iste [[vrsta|vrste]]. Autopoliploidi mogu nastati nakon spontanog, prirodnog uvišestručavanje [[genom]]a, kao kod [[krompir]]a ili se mogu formirati fuzijijom nenormalnih ''2n'' (nereduciranih) [[gamet]]a. Kao primjeri autotriploida češto se pominju [[banana|banane]] i [[jabuka|jabuke]] mogu se . Autopoliploidne biljke obično ispoljavaju polisomno nasljeđivanje, a samim tim imaju i nisku fertilnost. Obično se propagiraju [[klon]]iranjem.
 
==Alopoliploidija==
Alopoliploidi su poliploidi sa [[hromosom]]ima proisteklim iz iz različitih [[vrsta]]. Upravo to je rezultat množenja broja hromosoma u ''F''1 hibridima. Jedan od primjera alopoliploidije je '' Triticale'', koji ima šest seta hromosoma, aloheksaploid, od kojih četiri potiču od [[pšenica|pšenice]] (''Triticum turgidum'') i dva iz raži (''Secale cereale'').
* '''Amfidiploidi''' su vid alopoliploida, koji su tetraploidni, a sadrže diploidni hromosomski set oba roditelja. Neki od najboljih primjera alopoliploida su iz porodice [[kupus|kupusnjača ]] (''Brasicacae''). Tzv. ''trokut U'' opisuje odnose između tri zajedničke diploidne [[kupus]]njačae (''B. oleracea'', ''B. rapa'' i '' B. nigra'') i tri alotetraploida (''B. napus'', ''B. juncea'' i ''B. carinata'') izvedena iz hibridizacije između diploidnih [[vrsta]].<ref>Rieger R. Michaelis A., Green M. M. (1976): Glossary of genetics and cytogenetics: Classical and molecular. Springer-Verlag, Heidelberg - New York, ISBN 3-540-07668-9; ISBN 0-387-07668-9.</ref><ref>Griffiths, Anthony J. F. (1999). An Introduction to genetic analysis. W.H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-3520-2.</ref>
 
 
==Reference==
{{reference}}