Verzija na dan 25 februar 2015 u 23:44 uredi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m Uklanjanje Link FA/FL/GA ← Starija izmjena		Verzija na dan 10 mart 2015 u 14:31 uredi poništi 93.139.143.30 (razgovor) →‎Uvod oznaka: vizualno uređivanje Novija izmjena →
Red 20: Životinje otrovnice posjeduju posebne sisteme u kojima se otrovi proizvode i kojima otrove mogu unijeti u tijelo žrtve. Ovakve se životinje nazivaju fanerotoksičnim životinjama. Pošto zmije posjeduju zube kojima unose otrov u tijelo žrtve, onda one nisu otrovne zmije, nego zmije otrovnice. Na prostorima Balkana živi više vrsta zmija otrovnica, kao što su [[šarka]] (''Vipera berus''), [[planinska šarka]] (''Vipera ursinii macrops'') i [[poskok]] (''Vipera ammodytes''). Sve ove otrovnice pripadaju porodici [[ljutice\|ljutica]] (Viperidae). Ljutice žive u [[Evropa\|~~Evropi~~Europi]], [[Azija\|Aziji]], [[Afrika\|Africi]], [[Sjeverna Amerika\|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika\|Južnoj Americi]], a u [[Australija\|Australiji]] ih nema. Nema ih niti na [[Antarktik]]u, gdje je za gmizavce prehladno. [[Porodica (biologija)\|Porodica]] ljutica obuhvata oko 230 vrsta, a dijeli se na četiri podporodice, od kojih su najpoznatije dvije: [[prave ljutice]] (Viperinae) i [[jamičarke]] (Crotalinae). U prave ljutice pripadaju evropske, azijske i afričke ljutice, a glavni predstavnici jamičarki su [[čegrtuše]], [[kopljoglavke]], [[mokasine]] te arborealne jamičarke južne i jugoistočne Azije te srednje i južne Amerike. Sve zmije porodice ljutica prilično su zdepaste i kratkoga repa. Glava se jasno izdvaja od ostalog dijela tijela i srcolikog je ili trokutastog oblika. Prekrivena je uglavnom sitnim ljuskicama. [[Oko\|Oči]] svih ljutica imaju okomitu zjenicu, što znači da su prilagođene za gledanje u tami. Gotovo sve zmije ove porodice rađaju žive mladunce. Mladunci se rađaju u tankoj prozirnoj membrani, koju odmah po izlijeganju probijaju i izlaze iz nje. Otrovni su od rođenja. Za sve ljutice važan je sastav njihovih otrovnih žlijezda i zubi. Zubi im izgledaju kao injekcijske igle. U njihovoj unutrašnjosti se nalazi kanal, a na vrhu je mali procjep kroz koji izlazi otrov. Smješteni su na prednjem dijelu gornje čeljusti. Kada nisu u upotrebi, savijeni su prema natrag i smješteni u specijalnom naboru sluznice. Kada zmija napada, zubi se uspravljaju, zabadaju u tijelo žrtve i iz njih tada poteče otrov. Otrovni zubi se troše, pa ih zmija povremeno odbacuje i odmah ih zamjenjuje novim otrovnim zubima. To znači da se ljutice ne mogu trajno onesposobiti vađenjem otrovnih zubi. Veličina tih zuba ovisi o veličini zmije odnosno o veličini njene glave. Najveće otrovne zube ima [[gabonska ljutica]] (''[[Bitis gabonica]]'') koja živi u Africi. Zubi velikih primjeraka ove zmije mogu biti i do pet centimetara dugi.

Razlika između verzija stranice "Zmija"