Razlika između verzija stranice "Biljožderi"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 2:
[[File:Caterpillar feeding on leaf - 20140906 121127 (cropped).jpg|thumb|250px|[[Gusjenica]] se hrani lišćem]]
 
'''Biljožderi''' ili '''[[biljojedi]]''' ([[herbivori]]) su [[životinja|životinje]] koje su [[anatomujaanatomija|natomskianatomski]] i [[fiziologija|fiziološki]] prilagođene na ishranu biljnim materijalom (npr. [[list|lišćem]]) kao glavnom komponentom ishrane. Kao adaptaciju na ovakvu ishranu, biljojedne životinje obično imaju prilagođene hrapavi ili za mrvljenje prilagođeno [[zub]]alo. [[Konj]]i i drugi biljojedi imaju široke zube koji su prilagođeni za brušenje [[trava|trave]], [[drvo|kore drveta]], i drugih tvrdih biljnih materijala. Pored toga, i cijeli [[probavni sistem]] im je prilagođen preradi [[celuloza|celuloze]] i njenih derivata. Tako, npr., zbog specijalizacije na biljnu hranu biljožderi imaju duži [[probavni trakt]], veći [[želudac]], jače [[vilica|vilice]] a kod sisara široke kutne [[zub]]e nego [[mesožderi]] ili [[svežderi]]. To se osobito odnosi na niz specijaliziranih struktura [[želudac|želuca]] i [[crijevo|crijeva]], koji su specifični za pojedine redove biljojeda.
 
Latinska kovanica ''herbivora '' potiče od od riječi '' herba'' ( = male biljke ili biljka) i '' vora'' od '' vorare'' (= da jede ili proždire).<ref>Sterner R. W., Elser J. J., Vitousek P. (200): Ecological stoichiometry: The biology of elements from molecules to the biosphere.Princeton University Press, ISBN 978-0691074917.</ref><ref>Likens E. (2010):Lake ecosystem ecology: A global perspective. Academic Press, ISBN 978-0123820020.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref>