Razlika između verzija stranice "Milankovićevi ciklusi"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 121:
===Inklinacija Orbite===
[[Image:Orbit1.svg|thumb|300px|Inklinacija orbite (zeleno) i ostali [[orbitalni elementi]].]]
[[Image:Precessing Kepler orbit 280frames e0.6 smaller.gif|thumb|left|345px|Planets orbiting the Sun follow elliptical (oval) orbits that rotate gradually over time (apsidal precession). The eccentricity of this ellipse is exaggerated for visualization. Most orbits in the Solar System have a much smaller eccentricity, making them nearly circular.]]
[[Image:precession and seasons.svg|right|thumb|450px|Effects of precession on the seasons (using the [[Northern Hemisphere]] terms).]]
<br style="clear:left" />
[[Inklinacija]] Zemljine orbite također oscilira u odnosu na moment ugla Sunčevog sustava , u ciklusima otprilike 70.000 godina, što nazivamo planetarnom precesijom ili precesijom [[ekliptika|ekliptike]]. Iako ga [[Milutin Milanković|Milanković]] nije proučavao, kasnije se pokazalo da je to kretanje, dobro korelirano s pojavljivanjemi sukcesijom ledenih doba , čija je periodičnost slična ciklusima oscilacija ekscentričnosti orbite.
Objašnjenje ovog fnomena se traži u činjenici da se disk međuplanetarne prašine nalazi u nepromjenjivoj ravni, koja otprilike odgovara ravnini orbite [[Jupiter|Jupitera]]. Kroz tu ravninu [[Zemlja]] prolazi između 9. Januar i 9. jula, kad je vidljivo i povećanu učestalost [[radar|radarskih]] [[meteor|meteora]] i s time povezanih [[Astronomija|astronomskih]] pojava.<ref> Muller R. A. , MacDonald G. J. (1997): Glacial cycles and astronomical forcing. Science, 277 (7): 215–218.</ref>
Istraživanje hronologije [[Antarktik|Antarktičkog]] [[led|leda]], određivanjem omjera [[kisik|kisika]] i [[dušik|dušika]] u zarobljenim mjehurićima [[zrak|zraka]], daje direktan uvid u lokalnu insolaciju. Ostvareni rezultati pokazuju da je klimatski odgovor određen insolacijom sjeverne hemisfere, što je pretpostavljeno na temelju teorije Milankovićevih ciklusa. Ta podrška Milankovićevoj teoriji, relativno novom metodom ipak nije konzistentna s "inklinacijskom teorijom" ciklusa od oko 100.000 godina.
==Milankovićevi ciklusi i glacijacije==
Na Milankovićevim proračunima pomenutih astronomskih ciklusa, uspostavljena je teorijska rekonstrukcija odgovarajućih astronornskih fenornena i njihovih mogućih veza sa prirodom stvarnih klimatskih promjena tokom [[geologija|geološke]] prošlosti. Po tome je ovaj metod datiranja poznat pod nazivom [[astronomija|astronomski]], [[glacijacija|glaciološki]], [[klimatologija|klirnatološki]] itd. [[metod]].
| |||