Razlika između verzija stranice "Milankovićevi ciklusi"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 30:
 
Orbitna [[mehanika]] podrazumijeva da je trajanje sezona proporcionalno površinama sezonskih kvadranata. Prema tome, pri ekstremnoj ekscentričnosti, sezone na daljoj strani orbite su znatno duže. U godinama kada [[jesen]] i [[zima]] nastupaju u doba kad je [[Zemlja]] na bližem dijelu orbite (što je aktuelno slučaj na Sjevernoj hemisferi), Zemlja se tada kreće najvećom brzinom, tako da su jesen i zima u zbiru nešto kraće od [[proljeće|proljetno]]-[[ljeto|ljetnog]] razdoblja. Tako je ljeto na Sjevernoj hemisferi duže za 4,66 dana od zime, a proljeće je 2,9 dana duže od jeseni.
===Nagib Zemljine osi===
[[Image:Earth obliquity range.svg|thumb|left|Kretanje nagiba Zemljine osi između 22.1° i 24.5°.]]
Ugao nagiba Zemljine osi u odnosu na orbitnu ravninu oscilira od 22,1° do 24,5° (tj. amplituda je 2,4°) približno periodično varira, u ciklusima od oko 41.000 godina. S povećanjem nagiba rastu i amplitude sezonskih ciklusa insolacije. Drugim riječima, u doba velikih nagiba [[Zemlja|Zemljine]] osi, na obje hemisfere, ljeti primamo veći iznoss [[Toplinsko zračenje|insolacija]] , a zimi je tok zračenja manji. Ipak, iznosi tih promjena u insolaciji nije jednak za ljeto i za zimu. Godišnja prosječna insolacija se povećava na većim [[geografija|geografskim širinama]], dok na manjim širinama dolazi do smanjenja insolacije. Pretpostavlja se da hladnija ljeta pospješuju dolazak ledenog doba zbog smanjenja taljenja snijega i leda. Zato se može reći da je za ledeno doba povoljniji manji nagib osi, i to iz dva razloga: