Verzija na dan 24 februar 2015 u 12:14 uredi KWiki (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 82.596 edits Nova strana: '''Prirodna granica''' je granica između država ili njihovih administrativnih jedinica koja ide duž prirodnih formacija, kao što su rijeke, planins...		Verzija na dan 24 februar 2015 u 12:49 uredi poništi KWiki (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 82.596 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 3: Imati prirodnu granicu veoma je korisno sa [[strategija\|strateškog]] aspekta pošto neprijateljske [[vojska\|vojske]] mogu imati dosta problema da je pređu i ona se lahko može odbraniti. Širenje teritorije sve dok se ne dođe do prirodnih granica i zadržavanje tih granica bio je glavni [[politika\|politički]] cilj mnogih država kroz [[historija\|historiju]]. Naprimjer, [[Rimska republika]] i, kasnije, [[Rimsko carstvo]] kontinuirano su se ~~širilo~~širili sve dok se nije došlo do određenih prirodnih granica;: prvo do [[Alpi\|Alpa]], zatim do [[Rajna\|Rajne]], [[Dunav]]a i [[Sahara\|Sahare]]. Od [[srednji vijek\|srednjeg vijeka]] do 19. stoljeća [[Francuska]] je nastojala proširiti svoje granice do Alpa, [[Pireneji\|Pireneja]] i Rajne.<ref>{{Cite book\|author=Carlton, J. H. Hayes\|year=1916\|title=A Political and Social History of Modern Europe, volume 1\|publisher= Macmillan\|location=[[New York City\|New York]]\|page=119\|oclc=2435786}}</ref> Prirodne granice mogu biti uzrok teritorijalnih sporova kad se mijenjaju. Jedan takav primjer je [[Rio Grande]], koja čini dio [[Američko-meksička granica\|granice]] između [[SAD]]-a i [[Meksiko\|Meksika]], a čije su promjene toka dovele do [[Granični sporovi na Rio Grandeu\|više sporova]].

Razlika između verzija stranice "Prirodna granica"