Razlika između verzija stranice "Rt dobre nade"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Rt nije država. ;) A pretek'o si me s Cape Townom. On mi je bio jedan od davnih, ali nikad ostvarenih planova.
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Cape of Good Hope.jpg|mini|desno|300px|Rt Dobre Nade]]
'''Rt Dobredobre Nadenade''' (afr. ''Kaap die Goeie Hoop'') jejeste kameniti rt na [[Atlantski okean|atlantskoj]] obali [[Južna Afrika|Južne Afrike]]. Postoji veoma česta zabluda da je rt Dobredobre Nadenade najjužnija tačka [[Afrika|Afrike]], ali to nije tačno. Najjužnija tačka Afrike je udaljena[[Igleni rt]], udaljen oko 150 km jugoistočno na [[rt Agulhas|rtu Agulhas]]. Kao jedan od najpoznatijih rtova u južnom Atlantiku, rtRt Dobredobre Nadenade bio je bio od posebnog značaja mornarima dugo godina i često se spominje samo kao "Rt".
 
== Historija ==
Prvi Evropljanin, koji je došao do Rta dobre nade bio je portugalski istraživač [[Bartholomeu Dias]] [[1488]]. NajprijeDias ga je Diasnajprije imenovao kao Olujni rt, ali portugalski kralj preimenovao ga je preimenovao u Rt dobre nade, jer je pružao nadu da se otvara pomorski put za [[Indija|Indiju]]. U zemlji oko rta živeliživjeli su [[Hotentoti]]. Prvi Holanđani naselili su se naselili [[1652]]. Holandski kolonijalni upravitelj Jan van Ribek je tu na oko 50 kilometarakm od rta uspostavio je logor za snabdjevanjesnabdijevanje Holandske istočnoindijske kompanije. Tu se kasnije razvio grad [[Cape Town]]. SnabdjevanjeSnabdijevanje svježom hranom je bilo je od najveće važnosti za duga putovanja oko Afrike, pa je Cape Town postao značajna stanica i luka za brodove. [[Hugenoti]] su 31. decembra 1687. stigli u Cape Town. HugenotiOni su pobjegli od vjerskih progona iz [[Francuska|Francuske]] u [[Holandija|Holandiju]]. Holandiji su bili potrebni vješti farmeri na Rtu dobre nade, pa su tu preselili hugenote. Kolonija je polakopolahko rasla i za 150 godina protezala se nekoliko stotina kilometara sjeverno i sjeveroistočno. [[Velika Britanija]] je 1795. zauzela koloniju Cape, ali 1803. se povukla 1803. Ponovo su zauzeli koloniju 1806. Teritorija je postala deodio Velike Britanije po englesko-holandskom sporazumu iz 1814. i od tadaotad je to bila kolonija Cape kolonija. Ostala je britanska kolonija sve do stjecanja nezavisnosti UnijeJužnoafričke Južne Afrikeunije 1910. godine.
 
== FlorFlora i fauna ==
Prvi Evropljanin, koji je došao do Rta dobre nade bio je portugalski istraživač [[Bartholomeu Dias]] [[1488]]. Najprije ga je Dias imenovao kao Olujni rt, ali portugalski kralj ga je preimenovao u Rt dobre nade, jer je pružao nadu da se otvara pomorski put za [[Indija|Indiju]]. U zemlji oko rta živeli su [[Hotentoti]]. Prvi Holanđani su se naselili [[1652]]. Holandski kolonijalni upravitelj Jan van Ribek je tu na oko 50 kilometara od rta uspostavio logor za snabdjevanje Holandske istočnoindijske kompanije. Tu se kasnije razvio grad [[Cape Town]]. Snabdjevanje svježom hranom je bilo od najveće važnosti za duga putovanja oko Afrike, pa je Cape Town postao značajna stanica i luka za brodove. [[Hugenoti]] su 31. decembra 1687. stigli u Cape Town. Hugenoti su pobjegli od vjerskih progona iz [[Francuska|Francuske]] u [[Holandija|Holandiju]]. Holandiji su bili potrebni vješti farmeri na Rtu dobre nade, pa su tu preselili hugenote. Kolonija je polako rasla i za 150 godina protezala se nekoliko stotina kilometara sjeverno i sjeveroistočno. [[Velika Britanija]] je 1795. zauzela koloniju Cape, ali 1803. se povukla. Ponovo su zauzeli koloniju 1806. Teritorija je postala deo Velike Britanije po englesko-holandskom sporazumu iz 1814. i od tada je to bila Cape kolonija. Ostala je britanska kolonija sve do nezavisnosti Unije Južne Afrike 1910. godine.
 
== Flor i fauna ==
Rt dobre nade je raznovrstan habitat, od stijena, plaža do otvorenog mora i tu živi najmanje 250 vrsta [[Ptice|ptica]]. Strateška tačka rta između dva okeana osigurava raznolik i bogat život u moru. Tu se mogu vidjeti [[kit]]ovi, foke i [[delfin]]i.
 
Veliko je bogatstvo [[Biljke|biljnog]] svijeta u okolini rta. Ima oko 1.1001100 vrsta biljaka, od kojih su mnoge endemske vrste.
 
== Također pogledajte ==