Verzija na dan 21 maj 2013 u 12:09 uredi Лобачев Владимир (razgovor \| doprinosi) 48 edits Commons Category ← Starija izmjena		Verzija na dan 17 februar 2015 u 03:34 uredi poništi Munjabot~usurped (razgovor \| doprinosi) 18.380 edits m dekroatizacija, replaced: Tko → Ko (2) Novija izmjena →
Red 4: '''Mokoš''' je ostatak kulta Majke Zemlje koji je bio naročito snažan kod naroda s [[Ratarstvo\|ratarskim]] običajima. Korijenje imena jest –mok (značenja : mokra, močiti), ali isto tako ukazuje se na sanskritsku etimologiju od –makha (značenja: plemenito, bogato). Bila je to tzv. mat syraja zemlja - vlažna zemlja (povezano sa ženskom spolnošću). Zemlju, vrlo često zvanu svetom, okružuje niz tabua kao npr. zabrana zabijanja kolaca u nju prije proljetnog praznika, ona je tada noseća i uskoro će rađati novi život - «~~Tko~~Ko udara zemlju, udara majku svoju po trbuhu». Čak i pad na zemlju bio je negdje smatran uvredom nanesenu njoj. Tada se trebalo ispričati svetoj zemlji da ne bi došlo do posljedica nakon pada (lomova ili uganuća). Zabrana čupanja trave u tom vremenu bio je također odraz poštivanja prema nosećoj Zemlji - «~~Tko~~Ko travu čupa, taj čupa kosu majci svojoj». Vrlo često se o zemlji narod izražavao kao o «onoj koja je bogata». Kod mnogih [[Slaveni\|Slavena]] Mokoš je kasnije bila shvaćana kao kućni duh, čuvarica ženskih poslova i polja - «Mokoš nadgleda kuću, štiti prelje, ponekad uznemiri žene koje predu, nadgleda ovce, striže ih... Za nju, pored škara za šišanje, ostavlja se i pramen vune». Kao žensko božanstvo ostala je najduže u sjećanju žena, no svi su ju slavili kao ženski aspekt kosmičkog poretka. Još do XVI vijeka kršćanski svećenici prilikom ispovijedi obavezno su pitali svaku ženu: «Jesi li išla k Mokoši?». Unatoč tome, ostala je Mokoš u sjećanju naroda sve do današnjih dana.

Razlika između verzija stranice "Mokoš"