Razlika između verzija stranice "Razmnožavanje"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Vraćena izmjena 2501364 korisnika 109.182.111.69 (razgovor) |
N-Razmnožavanje |
||
Red 1:
[[File:Kalanchoe veg.jpg|thumb|350px|right|Produkcija novih jedinki duž oboda lista biljke ''čudnolist'' (''Kalanchoe pinnata''). Male biljčice su visoke oko 1 cm. Pri upotrebi koncepta "individua" treba poseban oprez, kada je riječ o bespolnim procesima razmnožavanja]] '''Razmnožavanje''' ili '''reprodukcija (prokreacija, propagacija) je [[biološki proces]] u kojem ''roditeljske'' jedinke stvaraju ''potomstvo''. Razmnožavanje je fundamentalno svojstvo sistema koji su poznati kao [[život]]. Ukratko, razmnožavanje je jedno od temeljnih diferencijalnih odrednica između žive i nežive supstance. Iako neki kristali također imaju sposobnost umnožavanja, za razliku od njih, živa bića ostvaruju samoobnovljivo i samoregulatorno autonomno potomstvo. Tako ostvaruju međugeneracijski genetički kontinuitet pripadajuće [[vrsta|vrste]].
Svaki pojedinačni [[organizam]] postoji kao rezultat razmnožavanja. Postoje dva oblika reprodukcije:
*'''spolni (seksualni)
*bespolni (aseksualni).
[[Spol]]na reprodukcija obično zahtijeva seksualnu interakciju dva [[organizam|organizama]] ili njihovih [[gamet]]a.
U aseksualnoj reprodukciji, svaki organizam se može razmnožiti i bez učešća drugog organizma. Ovakva reprodukcija nije ograničena samo na jednoćelijskih organizme. I [[klon]]iranju organizma je oblik bespolne reprodukcije. Bespolnom reprodukcijom organizam stvara svoje genetički slične ili identične kopije.
Spolna reprodukcija je obično praćena spolnom interakcijom dvaju [[organizam]]a ili [[gamet]]a iste vrste, po jedan od svakog [[spol]]a, a za proizvodnju potomačkih organizama čije su genetičke karakteristike izvedene od svojstava oba roditelja.
==Bespolno razmnožavanje==
Aseksualna reprodukcija je proces u kojem organizmi stvaraju genetički slične ili identične sopstvene kopije, bez doprinosa genetičkog materijala nekog drugog organizma. [[Bakterija|Bakterije]] se bespolno dijele preko binarnog fisije; [[virus]]i preuzmu kontrolu nad ćelijom domaćina da bi proizveli više virusa; [[hidra]] i [[kvasac]] su u mogućnosti da se razmnožavaju [[pup]]ljenjem. Ovi organizmi često ne posjeduju različite [[spol]]ove, a sposobni su za "cijepanje" u dva ili više sopstvnih primjeraka. Većina [[biljke|biljaka]] imaju sposobnost za bespolnu reprodukciju, kao i mrav vrste ''Mycocepurus smithii''. Smatra se da se u potpunosti i redovno razmnožavaju aseksualnim putem.
Neke vrste koje se reproduciraju bespolno, kao što su [[hidra]] i [[kvasac]] mogu i [[spol]]no. Na primjer, većina [[biljka|biljaka]] je sposobna za [[vegetativno razmnožavanje]] – reprodukciju bez [[sjeme]]na ili [[spora]]a, može se reproducirati i seksualno. Isto tako, [[bakterija|bakterije]] mogu razmjenjivati genetičke informacije, tj. rekombinirati genetički materijal, putem povremenog [[konjugacija| konjugiranja]].
Drugi načini aseksualna reprodukcije uključuju [[partenogeneza|partenogenezu]], [[Fragmentacija (reprodukcija) | fragmentaciju]] i formiranje [[spora]], koji uključuju samo [[mitoza|mitozu]].
*Partenogeneza je rast i razvoj [[embrion]]a ili [[sjeme]]na bez [[oplodnja|oplodnje]] [[jaje]]ta [[spermatozoid]]om. Prirodno se javlja u nekim [[vrstam]]a, uključujući i niže [[biljka|biljke]] (gdje se naziva [[apomiksis]]), [[beskičmenjak]]a (npr. [[dafnija]] [[uš]]i, neke [[pčela|pčele]] i [[parazit]]ske [[os]]ice) i [[kičmenjak]]a (npr. neki
[[reptil]]i<ref>Halliday T. R., Kraig A., Eds (1986): Reptiles & Amphibians. Torstar Books, ISBN 0-920269-81-8 }}</ref>
[[riba|ribe]],
and, very rarely, [[bird]]s<ref>{{Cite web|last = Savage
| first = Thomas F.
| title = A Guide to the Recognition of Parthenogenesis in Incubated Turkey Eggs
| work = Oregon State University
|date= September 12, 2005
| url=http://oregonstate.edu/Dept/animal-sciences/poultry/index.html.</ref> uključujući i [[ajkula|ajkule]]</ref><ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/05/22/AR2007052201405.html "Female Sharks Can Reproduce Alone, Researchers Find"], Washington Post, Wednesday, May 23, 2007; Page A02</ref>).
Ponekad se također koristi za opisivanje reprodukciju u [[hermafrodit]]nih [[vrsta]], koje se mogu samostalno oploditi.
==Spolno razmnožavanje==
[[File:Hoverflies mating midair.jpg|thumb|250px|[[Hoverfly| Osolike muhe se pare u ([[vazduh]]u), u letu.]]
Spolno razmnožavanje je [[biološki proces]] koji stvara nove [[organizam|organizme]] rekombiniranjem [[Genetika| genetičkog]] materijala dva organizama u procesu koji počinje [[mejoza|mejozom]], specijalizirane ćelijske diobe za proizvodnju [ploidija|haploidnih]] [[gamet]]a od diploidnih somatskih ćelija. Tako spajanjem gameta u [[zigot]], svaki od dva roditeljska organizama doprinosi polovini potomačke genetičke konstitucije. Većina organizama formiraju dvije različite vrste gameta.
*Kod '''anisogamnih''' [[vrsta]] (nejednakih gameta), dva [[spol]]a se nazivaju muški (proizvdi [[sperma|spermu]] ili mikrospore) i ženski (proizvodi [[jaje| jaja ]] ili megasporee).
*U '''izogamnih''' [[vrsta]] gameti su slični ili identični po obliku ([[isogamet]]i), ali mogu imati i različita svojstva, a onda se označavaju različitim imenima. Na primjer, u kod zelene [[alga|alge]], '' Chlamydomonas reinhardtii '', postoje tzv "plus" i "minus" gameti. Nekoliko vrsta organizama, kao što su [[cilijate]] (npr. '' Paramecijum aurelia ''), imaju više od dvije vrste "polova", pod nazivom ''singeni''.
Većina [[životinja]] (uključujući i ljude) i [[biljka|biljke]] razmnožavaju se spolno. Prilikom spolne reprodukcije roditeljski organizmi donose potomcima različite skupove gena za svaku osobinu ([[alel]]e, na osnovu kojih se stvara [[genotip]], koji se, u interakciji sa vanjskim faktorima, ispoljava kao [[fenotip]]. Potomak nasljeđuju po jedan alel za svaku osobinu od svakog roditelja, čime se osigurava da potomstvo ima kombinaciju gena roditelja. Biološki smisao diploidnog stanja omogućuje postojanje po dvije kopije svakog gena u organizmu, pa se smatra da "maskiranje štetnih alela pogoduje evoluciji dominantne diploidne faze u organizama koji su naizmjenično u haploidnoj i diploidnoj fazi" (gdje se rekombinacije slobodno javljaju).
[[Mahovine]] (''Bryophyte'') se razmnožavaju [[spol]]no, ali se obično javljaju životne forme koje su sve [[ploidija|haploidne]], od kojih nastaju [[gamet]]i. [[Zigot]]i od polnih ćelija se razvijaju i [[sporangija|sporangije]], koje proizvode haploidne [[spora|spore]]. [[ploidija|Diploidna]] faza je relativno kratka u odnosu na haploidnu, odnosno postoji ''dominacija haploida''. Briofitimi i dalje održavaju seksualnu reprodukciju tokom svoje [[evolucija|evolucije]], uprkos činjenici da u haploidnoj fazi uopće nema [[heterozis]]a. To može biti primjer da seksualna reprodukcija ima veću prednost sama po sebi, jer omogućava rekombinaciju [[gen]]a između više [[lokus (genetika) | lokusa]]) među različitim članovima [[vrsta]], koji omogućava bolju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]], što daje prednost u uvjetima [[prirodna selekcija|prirodnog odabiranja]],uz mogućost pojave novih hibrida ili rekombinanata i u haploidnoj formi.
Postoje mnogi oblici dinamike reprodukcije i dostizanja [[spol]]ne zrelosti.
Neke životinje, poput [[Čovjek|ljudi]] (seksualno zreli nakon [[adolescencija|adolescencije]]), imaju malo potomaka. Druge životinje se reproduciraju brzo, ali mngoi potomci ne prežive do odraslih doba. [[Zec]] (zreo nakon 8 mjeseci) ima 10-30 potomaka godišnje, [[Nilski krokodil]] (15 godina) ima 50, i neke vrste [[muha]] (10-14 dana) imaju 900. Obje strategije mogu biti povlašteni [[evolucija|evoluciji]]: životinje sa malo potomaka mogu provesti vrijeme odgajanjem i čuvanjem njih i tako smanjiti potrebu za reprodukciju. Međutim, životinje sa mnogo potomaka ne trebaju da odgajaju i čuvaju potomke.
Line 13 ⟶ 38:
Ove dvije strategije poznate su kao K-selekcija (malo potomaka) i r-selekcija (mnogo potomaka). Koju strategiju vrste preferiraju ovisi od raznih okolnosti.
== Također pogledajte ==▼
==Reference==
* [[Majka]]▼
{{reference}}
▲== Također pogledajte ==
* [[Otac]]
* [[
* [[Gamet]]
* [[Zigot]]
[[Kategorija:Biologija]]
[[Kategorija:Razmnožavanje]]
| |||