Razlika između verzija stranice "Bjelančevine"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(review)
Red 1:
[[File:Argonne's Midwest Center for Structural Genomics deposits 1,000th protein structure.jpg|Ilustracija prostorne strukture proteina (Midwest Center for Structural Genomics)|thumb|320px]]
[[File:Myoglobin.png|thumb|right|320px|3D struktura [[protein]]a mioglobina
pokazuje tirkizne alfa helikse. <br>Ovo je prvi protein čija je struktura razjašnjena putem [[X-zraci|X-kristalografije]].<br>
Desno od centra među namotajima je proteinska [[hem]] grupa (prikazano u sivoj boji) s molekulom vezanog [[kisik]]a (crvena).]]
 
'''Bjelančevine''' ili '''proteini''' su [[makromolekula|makromolekule]] (''macro''=mnogo, više; ''moliculis''=sićušan, mali;) koje su nastale međusobnim spajanjem [[aminokiselina]]. Dogovoreno je da se spojevi koji broje manje od 50 aminokiselina u niz nazivaju [[polipeptidi]], a da se makromolekule sa preko 50 aminokiselina nazivaju proteini. Bjelančevine su vrlo važni sastavni dijelovi svakog [[organizam|organizma]], jer čine neke strukture i supastance koje su neophodne za [[život]]. Bjelančevine se dijele na proste (proteine) i složene bjelančevine (proteide). Složene bjelančevine (proteidi) , osim proteinskog dijela imaju i prostetičku grupu. Prema hemijskom sastavu prostetičke grupe izvršena je podjela složenih bjelančevina na : nukleoproteide, hromoproteide, glikoproteide, fosfoproteide i lipoproteide.<ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref>