Razlika između verzija stranice "Porez na dohodak"

[[Poreska osnovica]] koja je predmet oporezivanja je određena vrstom prihoda, a uključuje plaće, prihode od kapitala, ulaganja i imovine, te druge prihode koje osoba ostvari u toku perioda (dohotcidohoci od igara na sreću, pokloni, nasljedstva i slično). U zavisnosti od [[zakon]]a, stopa poreza može se razlikovati od vrste dohotka. Tako naprimjer, kapitalni dohotcidohoci mogu biti oporezovani kada se ostvare (pri prodaji [[dionica]]) ili kada se upišu (kada im se [[tržište|tržišna]] vrijednost poveća). U nekim zakonodavstvima, određene vrste dohodaka mogu biti potpuno oslobođene ovog poreza, naprimjer, stipendije ili penzije, ili mogu biti oslobođene do određenog iznosa.

Veoma čest slučaj postojanja progresivnih (rjeđe degresivnih) stopa poreza na dohodak. Tako naprimjer, često se manji dohotcidohoci oporezuju manjim stopama do određenog praga (npr. 5% do 1000 KM), a dohotcidohoci iznad praga višim stopama (npr. 10% iznad 1000 KM). Svrha ovog načina oporezivanja je da se od osoba s višim zaradama ubire više poreza i obrnuto. Ovu ideju progresivnog oporezivanja zastupali su vodeći ekonomisti poput [[Adam Smith|Adama Smitha]]<ref>Adam Smith: ''An Inquiry into the Nature And Causes of the Wealth of Nations (1776)'', [http://www.adamsmith.org/smith/won-b5-c2-article-1-ss3.htm]</ref> i [[Karl Marx]]a<ref>[http://www.hartford-hwp.com/archives/26/manifesto/176-2.html ''Communist Manifesto, Section II. Proletarians and Communists'', Karl Marx, 1848]</ref>

*Porezu ne podliježu stipendije, penzije, dohotcidohoci porodica šehida i poginulih boraca, invalida, socijalnih davanja, pomoći i slično.<ref>[http://www.pufbih.ba/zakoni/PRAVILNIK-DOHODAK%20RM-2008.pdf Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak]</ref>