Razlika između verzija stranice "Insulin"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
m čišćenje, replaced: Ukoliko → Ako, ukoliko → ako
Red 1:
{{Preuređivanje}}
{{Standardi}}
'''Inzulin''' je proteinski [[hormon]] koji luči žlijezda [[gušterača]] (pankreas), a služi za regulaciju nivoa šećera u krvi, te [[metabolizam]] ugljikohidrata i masti u tijelu. Spremanje glukoze u mišićima i u jetri (glikogeneza) je omogućeno zahvaljujući inzulinu,kao i regulisanje sinteze novog šećera koji ulazi iz jetre u krvotok (glikogenoliza). U tijelu postoje tri skladišna mjesta: mišićni glikogen, jetreni [[glikogen]] i masno tkivo. [[Šećer]],bez inzulina ili ukolikoako ga je premalo, ne može nikako, ili samo djelomično, dospjeti u tjelesne ćelije. Razina šećera u [[krv]]i se mjeri nakon 12 sati gladovanja(natašte). Normalna koncentracija šećera u krvi iznosi 3,75 - 6,0  mmol/L (67 - 108  mg%). '''Inzulin''' ubrajamo u skupinu tvari koje zovemo ''hormoni''. To znači da se hormoni izlučuju u [[krvotok]], kojim dospijevaju u sve dijelove našeg organizma. Na taj način nadgledaju rad organa. Gušterača se sastoji od dva dijela:
- veći dio, (egzokrini dio) gušterače, proizvodi i u tanko crijevo luči niz enzima potrebnih za razgradnju hrane
- manji dijelovi gušterače zovu se Langerhansovi otočići, jer izgledaju kao mali otočići rasprostranjeni po egzokrinom dijelu gušterače.
Za kontrolu razine šećera u krvi zaduženi su upravo ti otočići, te ih proizvodnjom i izlučivanjem dva hormona stalno održavaju unutar granica normale.UkolikoAko razina glukoze ide prema gornjoj granici, počinje se u krv otpuštati inzulin, a učinak toga je spuštanje razine glukoze. Kada se razina glukoze približava donjim granicama, prestaje otpuštanje inzulina i počinje se lučiti drugi hormon, [[glukagon]]. Njegov je učinak suprotan učinku inzulina. Glukagon podiže razinu šećera u krvi.
Kada dođe do povećanja nivoa šećera u krvi,uslijed nepravilnog lučenja inzulina u tijelu razvija se [[dijabetes]] ili šećerna bolest (lat. [[Diabetes melitus]]).[[Dijabetes]] postoji u dva oblika:kod šećerne bolesti tipa 1 dolazi do prestanka rada '''Langerhansovih''' otočića,te tijelo ne može proizvoditi vlastiti inzulin pa ga je neophodno nadomjestiti,u ovu grupu spada 5-10% bolesnika. Kod pacijenata šećerne bolesti tipa 2 tijelo ne može održati normalne vrijednosti inzulina, tako da organizam nema dovoljnu količinu inzulina. Kada se kod takvih pacijenata više ne uspije održati normalna razina glukoze u krvi započinje se s inzulinskom terapijom,u ovu grupu spada 90-95% bolesnika.<nowiki> Dijabetes</nowiki> se danas ubraja među najčešća ''endokrinološka'' oboljenja, s učestalošću u stalnom porastu.
 
==Struktura inzulina==
Inzulin je [[peptid]] koji se sastoji od 51 [[aminokiseline]], a izgrađen je u obliku dva lanca koja su međusobno povezana s dva '''disulfidna mosta'''. Prvi lanac A ima 21 aminokiselinu, a drugi lanac B 30 aminokiselina. Za lučenje inzulina odgovorne su ß-stanice Langerhansovih otočića u gušterači. Inzulin je dobio naziv od latinske riječi ''“insula”'' ,što znači otok. Struktura inzulina kod čovjeka se razlikuje od strukture inzulina kod životinja. Strukturno najsličniji ljudskom inzulinu je svinjski inzulin,koji se razlikuje od ljudskog inzulina u samo jednoj amino kiselini,dok goveđi inzulin se razlikuje od ljudskog u tri amino kiseline.Inzulin se ranije izolirao ekstrakcijom iz svinjske ili goveđe gušterače. Takav inzulin nije bio najučinkovitiji ,jer je zbog mogućih onečišćenja I različite strukture moglo doći do jakih i po život opasnih alergijskih reakcija. Čak inzulin nekih vrsta riba je dovoljno sličan ljudskom,da bi bio klinički učinkovit. U prosjeku, gušterača proizvodi dnevno oko osamdeset do sto jedinica inzulina. Tehnologijom rekombinantne [[DNK]] ,danas se inzulin proizvodi kao čist ljudski inzulin (proizvodnja uz pomoć genetski modificiranih gljivica kvasca ili bakterije Escherichije coli). Inzulin se u tijelu proizvodi I pohranjuje kao heksamer(jedinica od 6 inzulinskih molekula).Inzulin može vezati cink pri čemu nastaju dimeri ili dolazi do stvaranja još većih agregata.
 
 
==Kako inzulin radi:==
Line 38 ⟶ 37:
#<references />Diklić Vukosava,Kosanović Marija,Nikoliš Jovanka,Dukić Smiljka;BIOLOGIJA,Beograd,1997.
#<references />Stockley Corrine ;Riječnik biologije,Ljubljana ,2002.
 
 
== Također pogledajte ==