Verzija na dan 24 oktobar 2014 u 05:15 uredi Munjabot~usurped (razgovor \| doprinosi) 18.380 edits m ref ← Starija izmjena		Trenutna verzija na dan 2 februar 2015 u 20:47 uredi poništi Munjabot~usurped (razgovor \| doprinosi) 18.380 edits m čišćenje, replaced: Uticaj → Utjecaj
Red 1: ([[Latinski jezik\|latinski]]: ''Flavius Aetius''), vojskovođa Zapadnorimskog carstva. Rođen negdje između [[390]] i [[396]], umro (ubijen kao žrtva intriga) [[454]]. Najveći rimski vojskovođa zadnjeg poglavlja velikog [[Rimsko Carstvo\|carstva]]. Za maloljetnosti [[Spisak Rimskih careva\|cara]] [[Valentinijan III\|Valentinijana III]], od [[425]], vrhovni zapovjednik vojske. Dvije dekade je ''de facto'' upravljao državom. Rimski historičari tih vremena nazivali su ga ''posljednjim pravim Rimljaninom''. Njegova pobjeda nad Atilom, garantira mu, kako Edward Gibbon kaže, besmrtnost dokle god se ljudi sjećaju Rima. <ref name="jrh">[http://jaysromanhistory.com/romeweb/romarmy/art13.htm Biografija s stranice] ''jaysromanhistory.com'' pristupljeno 20.6.2014 {{Simboli jezika\|en\|Engleski}}</ref> == Rane godine == Flavijus je rođen u [[Silistra\|Silistri]] ''(rimljanski naziv: Dorostorum)'' u [[Moesia\|Moesiji]], krajem [[4. vijek]]a. Bio je sin [[~~Italija\|italijanske~~italija]]nske majke Auraelije i [[Gaudentius]]a, koji je po mnogim historičarima bio vjerovatno [[Germani\|germanskog]] porijekla. Dospio je do titule konjičnog upravnika u Zapadnom carstvu, a poslije i [[Afrika\|Afričkog]] barona. Flavijus je bio nekoliko godina taoc, prvo kod Alari ka I i [[Goti\|Gota]], a poslije kod hunskog kralja, [[Rugila]]. Na taj način je došao do znanja o njima, koje mu je pomoglo da ih kasnije savlada. == Aecijus, Bonifacijus i Placidija == Red 12: Bonifacijus je poslije dobio blagonaklonost Placidije, tek nakon revolta u Africi. [[432]]. je Bonifacijus vraćen u [[Italija\|Italiju]] i dat mu je rang [[patricije\|patricija]]. Aecijus je vjerujući da ga se Placidija želi riješiti, marširao do Bonifacijusa i borio se sa njegovom vojskom kod [[Rimini]]ja. Bonifacijus je taktički dobio borbu, ali je bio smrtno ranjen i umro je nekoliko mjeseci kasnije. Aecijus je pobjegao u [[Dalmacija\|Dalmaciju]] i uz pomoć Huna (za koju su dobili teritorije [[Panonija\|Panonije]]), je došao na vlast [[433]]. godine. == ~~Uticaj~~Utjecaj == Od [[433]] do [[450]], Aecijus je bio dominantna ličnost Zapadnog carstva. Nastavio je davati svoju pažnju [[Galija\|Galiji]] nakon ponovnog dolaska na vlast. [[436]]. su [[Burgundija\|Burgundinci]] pokušali osvojiti nove teritorije, ali je Aecijus pozvao Hune da intervenišu, i 20000 Burgundijaca je tada poginulo. Ovaj masakr je bio osnova za [[Nibelungenlied]], njemačkoj [[ep\|epskom djelu]]. [[443]]. je Aecijus naselio preostale Burgundijce u [[Savoj]], južno od [[Ženevsko jezero\|Ženevskog jezera]]. 440-tih se uglavnom bavio problemima u Galiji i Španiji. Red 23: Očekivalo se da Maximus postane patricije umjesto Aecijusa, ali je to spriječio Heraclius. Tražeći osvetu, Maximus je dogovorio sa dva Aecijusova hunska prijatelja, Optilom i Thraustilom, da se izvrši atentat na Valentinijana III. i Heracliusa. [[16. mart]]a [[455]]., Optila je ubo cara u hramu dok je silazio sa konja u kampu Martius i spremao se za vježbe gađanja strijelom. Dok se iznenađeni car okretao da vidi ko mu je zabio nož, Optila je završio posao s još jednim ubodom oštrice. U međuvremenu je Thraustila ubio Heracliusa. Mnogi vojnici, koji su bili u samoj blizini događaja, su bili vjerni Aecijusovi pratioci i nisu pomakli ni prsta prilikom ubistva cara. == Reference ==

Razlika između verzija stranice "Flavije Aecije"