Razlika između verzija stranice "Fjodor Dostojevski"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: de:Fjodor Michailowitsch Dostojewski je dobar članak.; kozmetičke promjene |
m čišćenje, replaced: uticaj → utjecaj (5) |
||
Red 20:
}}
'''Fjodor Mihailovič Dostojevski''' ([[Moskva]], [[11. novembar]] [[1821]]. - [[9. februar]] [[Petrograd]], [[1881]].), ruski književnik, romanopisac, novelist i publicist.
== Mladost i književni počeci ==
Dostojevski je bio sin liječnika, pripadnika nižeg plemstva kojeg su ubili vlastiti kmetovi zbog okrutnosti i ponižavanja, dok mu je majka umrla u djetinjstvu. Budući pisac pohađa i završava vojno-inženjerijsko obrazovanje u [[Petrograd]]u, no rano odlučuje da će se posvetiti [[Književnost|književničkom]] pozivu. Među ranim
== Prijelom: U Sibiru ==
Line 37 ⟶ 36:
== Razdoblje velikih ostvarenja ==
Godine [[1864]]. Dostojevski objelodanjuje briljantne "Zapise iz podzemlja" - jedan od najintenzivnijih kratkih romana uopšte, preteču ispovjednih narativnih djela [[Albert Camus|Camusa]], Krleže, Rilkea, Hamsuna i Sartrea. U njemu je autor primijenio niz postupaka u kojima je obnovio prozne tehnike i postavio obrazac svojih budućih velikih romana: ideološki obračun s utopijskim i opštenito "humanističkim" liberalnim stereotipima, obilje [[esej]]ističkih elemenata koji su esencijalno dramatizirani sokratovski dijalozi vođeni u atmosferi nabijenoj strastima i skandalima; novinarski stil kojemu je jedina svrha funkcionalnost u saopštavanju piščeve vizije, a ne [[Estetika|estetski]] doživljaj kao takav; psihološku tipologiju koja obuhvaća, kao najčešće tipove likova, krotke i ponizne kršćane (Sonja Marmeladova, Aljoša Karamazov, knez Miškin), nihilističke cinike (Svidrigajlov, Nikolaj Stavrogin), radikalne intelektualce u borbi protiv svih općeprihvaćenih vrijednosti (Rodion Raskoljnikov, Ivan Karamazov, Ivan Kirilov), djecu iz "slučajnih obitelji" i ljude kojima je povrijeđeno dostojanstvo (junak romana "Mladić", "Zapisi iz podzemlja"). Dostojevski je razvio tehniku struje svijesti davno prije no što je postala popularna u anglo-američkom romanu 20. vijeka (primjer je duža pripovijest "Krotka", kao i dijelovi velikih romana, npr "[[Zločin i kazna]]"), sažeo je radnju u svega nekoliko dana ("Idiot", "Zločin i kazna") ili sati, dajući vremenski presjek u svijesti pripovjedača ("Krotka"), te stvorio istinski "polifoni roman" (kako ga je nazvao istaknuti ruski književni i jezični teoretičar Mihail Bahtin) u kojemu mnogoglasje ideološke i vjerskofilozofske borbe koja razdire protagoniste nalazi izraza kako u interioriziranim svijestima, tako u dramski nabijenim dijalozima. Većina njegovih romana je smještena u tmurnu atmosferu velegradskog "podzemlja", središtena oko uzbudljivih događaja baštinjenih iz trivijalnog romana i crnih hronika (ubistvo, očeubistvo, zločin, krađa, skandali razne vrste) i vrti se oko za čovječanstvo "prokletih pitanja": naravi zla, ljudske patnje, smrtnosti i besmrtnosti, postojanja i nepostojanja Boga, slobode i odgovornosti, sudbine Rusije i Zapada. Kako su primijetili neki kritičari, Dostojevski je bitno spiritualni autor, te je njegova karakterizacija čovjeka kao "srca u kojem se bore Bog i Sotona, a zalog je ljudski život" vjerovatno i adekvatan opis njegovog vlastitog stvaralaštva. Iako se nerijetko ističe piščev
U velike romane Dostojevskog obično se broje sljedeća djela: "Zločin i kazna" ([[1866]].), njegovo tehnički najsavršenije djelo, o ideološki motiviranom ubistvu s glavnim likom Rodionom Raskoljnikovim, prototipom Nietzscheovog nadčovjeka, slomljenim u [[Nihilizam|nihilizmu]] i spašenom ljubavlju prostitutke, svetice Sonje Marmeladove; "Idiot" ([[1868]].), u kojem je Dostojevski dao lik "fatalne žene" Nastasje Filipovne (oblikovan prema sjećanju na prvu suprugu), te kristoliki lik kneza Miškina, pokušaj portreta neuvjetovanog dobra; "Bjesovi"/"Demoni"/»Zli dusi" ([[1872]].), "najdostojevskijevski" roman o grupi nihilističkih revolucionara, djelo metafizičke aure u ruhu prvog modernog političkog romana; "Mladić"/»Žutokljunac» ([[1875]].), rusku verziju njemačkog odgojnog romana, koji karakteristično vrije skandaloznim i nevezanim događajima i ne vodi, poput klasičnih "Bildungsromana» [[Goethe]]a ili Kellera, ni u kakvu sređenu građansku egzistenciju, nego završava vrlogom kaosa kojim je i počeo; te posljednje, najopsežnije i najveće djelo, "Braća Karamazovi» ([[1881]].), formalno o patricidu u obitelji s ocem (Fjodorom) i četvoro braće (Dimitrijem, Ivanom, Aljošom, Smerdjakovim), no romanom u kojem je pisac sumirao sve svoje opsesivne teme, i za koji se može reći da mu je glavni "junak» Zlo, oličeno u Satanu, no pobijeđeno porukom nade u uskrsnuće i vječni život.
== Smrt i
Dostojevski je umro 1881., iznenada, nakon krvarenja uzrokovanog epileptičnim napadom. Život mu je u posljednjim godinama bio sređen, i može se reći da se oslobodio materijalne oskudice i nevolja koje su ga pratile veći dio života. Najveću predsmrtnu slavu je postigao znamenitim govorom na otkrivanju spomenika Puškinu, u kojem je veličao ruski nacionalni genij. Namjeravao je napisati ostatak "Braće Karamazova" (koji su zamišljeni kao dio trilogije ili čak tetralogije), no sudbina ga je omela u naumu. Priređen mu je veličanstveni pogreb u kojem je, po procjenama policije, učestvovalo od 60.000 do 100.000 ljudi, studentske omladine, običnih građana i svih slojeva društva, a sam se sprovod pretvorio u demonstracije protiv carizma, uprkos piščevom dvosmislenom stavu prema cijelom pitanju, kao i poluslužbene "kanonizacije" Dostojevskog od strane carističkog režima. Sahranjen je, protiv svoje želje, kraj dvorskog pjesnika Žukovskog, a ne uz grob prijatelja Njekrasova, pjesnika "tuge i osvete".
Fjodor Dostojevski pripada najužem krugu svjetskih vrhunskih pisaca, poput [[Dante Alighieri|Dantea]], [[William Shakespeare|Shakespearea]], Tolstoja, Cervantesa, Prousta i još nekolicine autora. Njegov je
== Bibliografija ==
Line 72 ⟶ 71:
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.rvb.ru/dostoevski/01text/vol1/01.htm?start=0&length=all Bijedni ljudi (1846) cijeli roman na ruskom]
* [http://www.gutenberg.org/catalog/world/readfile?fk_files=887&offset=12141 Bijedni ljudi (1846) cijeli roman na engleskom] (na Internet stranicama [[Projekt Gutenberg|Projekta Gutenberg]])
* [http://www.magister.msk.ru/library/dostoevs/dostoevs.htm Dostojevski:sabrana djela na ruskom i engleskom jeziku]
{{Wikicitat|Fjodor Dostojevski}}
{{Commonscat|Fyodor Dostoyevsky}}
|