Razlika između izmjena na stranici "Martin Heidegger"

m
čišćenje, replaced: Uticaj → Utjecaj, uticaj → utjecaj (4)
(img)
m (čišćenje, replaced: Uticaj → Utjecaj, uticaj → utjecaj (4))
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Heidegger 4 (1960) cropped.jpg|mini|Martin Heidegger]]
'''Martin Heidegger''' ([[Meßkirch]], [[26. septembar]] [[1889]]. - [[Freiburg im Breisgau]], [[26. maj]] [[1976]].), je jedan od najuticajnijihnajutjecajnijih njemačkih filozofa 20. vijeka.
 
== Biografija ==
[[Datoteka:Geburtshaus Heidegger Sonne.JPG|mini|Rodna kuća u [[Meßkirch]]u, gdje je Heidegger odrastao]]
[[Datoteka:Grab Heidegger.JPG|mini|Grob Martina Heideggera u Meßkirchu]]
Rođen je 26. septembra [[1889]] u Meßkirchu u Njemačkoj. Studira prvo [[teologija|teologiju]], a zatim [[filozofija|filozofiju]] u [[Freiburg]]u. Poslije [[habilitacija|habilitacije]] 1915. godine radi kao asistent [[Edmund Husserl|Husserla]]. U to vrijeme se približava i [[fenomenologija|fenomenologiji]] Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u [[Marburg]]u. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, "Bitak i vrijeme" (''Sein und Zeit''), koje ima veliki uticajutjecaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla.
 
1933. Heidegger postaje član [[NSDAP]]-a i iste godine [[rektor]] univerziteta. U svojoj funkciji kao rektor suprotstavlja se uspješno [[nacizam|nacističkom]] pokušaju spaljivanja nepoželjnjih knjiga
univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrjeme identificira sa [[ideologija|ideologijom]] nacizma i govori o "unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta". Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome dali se kod Heideggerovog [[angažman]]a radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam.
 
Poslije [[Drugog svjetski rat|rata]] Heideggeru se zabranjuje dalji rad od strane francuske administracije. Poslije [[emeritus|emeritacije]] 1951 Heidegger i dalje radi, objavljuje tekstove i daje intervijue sve do smrti 28. Maja 1976.
 
=== Da-sein i smisao bića ===
''Da-sein'' je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovoj filozofiji. U naš jezik se može prevesti sa terminom "bivstvovanje" ili "biti-tu". To je "ono što sam ja oduvijek", znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (''Seiendes'') i samo čovjek može postaviti pitanje bića. "Biti-tu" podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek [[kategorija]] čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je "biti-tu" ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu ''[[Bitak i vrijeme]]'' ([[1927]]. želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. ''Biće i vrijeme'' sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam "brige" (''Sorge'') kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. ''Bitak i vrijeme'' je vjerovatno najuticajnijenajutjecajnije djelo 20. vijeka.
 
=== Aletheia ===
=== Tehnika ===
 
== UticajUtjecaj ==
Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv uticajutjecaj na filozofiju. Ne samo direktno na [[egzistencijalizam]] i [[hermenetika|hermenetiku]], nego i na širokim poljima teorije [[umjetnost]]i, [[historija|historije]], [[antropologija|antropologije]], [[teologija|teologije]] i [[metafizika|metafizike]].
 
== Također pogledajte ==
{{wikicitat|Martin Heidegger}}
 
{{DEFAULTSORT:Heidegger,Martin}}
{{Commonscat}}
 
{{DEFAULTSORT:Heidegger,Martin}}
[[Kategorija:Muškarac]]
[[Kategorija:Rođeni 1889.]]
18.380

izmjena