Razlika između verzija stranice "Martin Heidegger"

'''Martin Heidegger''' ([[Meßkirch]], [[26. septembar]] [[1889]]. - [[Freiburg im Breisgau]], [[26. maj]] [[1976]].), je jedan od najuticajnijihnajutjecajnijih njemačkih filozofa 20. vijeka.

Rođen je 26. septembra [[1889]] u Meßkirchu u Njemačkoj. Studira prvo [[teologija|teologiju]], a zatim [[filozofija|filozofiju]] u [[Freiburg]]u. Poslije [[habilitacija|habilitacije]] 1915. godine radi kao asistent [[Edmund Husserl|Husserla]]. U to vrijeme se približava i [[fenomenologija|fenomenologiji]] Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u [[Marburg]]u. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, "Bitak i vrijeme" (''Sein und Zeit''), koje ima veliki uticajutjecaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla.

univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrjeme identificira sa [[ideologija|ideologijom]] nacizma i govori o "unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta". Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome dali se kod Heideggerovog [[angažman]]a radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam.

''Da-sein'' je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovoj filozofiji. U naš jezik se može prevesti sa terminom "bivstvovanje" ili "biti-tu". To je "ono što sam ja oduvijek", znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (''Seiendes'') i samo čovjek može postaviti pitanje bića. "Biti-tu" podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek [[kategorija]] čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je "biti-tu" ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu ''[[Bitak i vrijeme]]'' ([[1927]]. želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. ''Biće i vrijeme'' sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam "brige" (''Sorge'') kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. ''Bitak i vrijeme'' je vjerovatno najuticajnijenajutjecajnije djelo 20. vijeka.

== UticajUtjecaj ==

Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv uticajutjecaj na filozofiju. Ne samo direktno na [[egzistencijalizam]] i [[hermenetika|hermenetiku]], nego i na širokim poljima teorije [[umjetnost]]i, [[historija|historije]], [[antropologija|antropologije]], [[teologija|teologije]] i [[metafizika|metafizike]].